Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Meunarodni dan ljevaka - 13.08.1992.
Meunarodni dan ljevaka je dan kojim se diljem svijeta pokuava pobuditi svijest o prednostima i nedostacima te osobine. Britanski Klub ljevaka je 13. kolovoza 1992. po prvi puta organizirao obiljeavanje Meunarodnog dana ljevaka. Na Dan ljevaka, dakle 13.kolovoza, samo u Velikoj Britaniji organizira se dvadesetak veih dogaaja, ukljuujui sportska natjecanja ljevaka protiv denjaka, proslave u pubovima gdje svi igraju pikado ili biljar lijevom rukom. Na taj dan se zapravo potiu denjaci da isprobavaju predmete za ljevake i da uvide kako je to kad ti je sve na "krivoj" strani. Prema nekim pokazateljima 11% stanovnika naeg kontinenta je ljevoruko. Mnoge slavne osobe bile su ljevaci: Leonardo da Vinci, Michelangelo, Albert Einstein itd. Generalno gledano, ljevoruki ljudi su individualisti, kreativni, intuitivni, razmiljaju strateki, imaju neobino dobru glazbenu memoriju, osjeaj za proporcije, pa su zato veoma zastupljeni u umjetnosti i arhitekturi.
MALO MITOLOGIJE U SVIJETU PALEONTOLOGIJE
"Nekome e se, moda, priiniti udnim ovaj natpis. Kako uope dolazi ovdje paleontologija nauka o izumrlim ivotinjama i biljkama da razjanjava neke stvari iz mitologije nauke o narodnom vjerovanju. Znanost i praznovjerje! U prvi mah izgleda ovo zbilja kao neto posve opreno i meusobno nespojivo, ali se ipak suvremena nauka odluila da se i tim pitanjem ozbiljno pozabavi i pri tome je dola, to je ovdje najzanimljivije, do vidnih rezultata."
ALFRED HITCHCOCK
Sir Alfred Joseph Hitchcock, KBE (London, 13. kolovoza 1899. - Los Angeles, 29. travnja 1980.), ameriko-britanski filmski redatelj i pisac kriminalistikih i horor knjiga Majstor je u domeni kriminalistikog anra. Slijedei mnoge konvencije anra, Hitchcock je u svojim trilerima nadiao standarde koji zadovoljavaju publiku, postigavi ujedno popularnost ravnu glumakim zvijezdama. Postaje kultnim redateljem i svrstava se u red najveih eksperimentatora filmskog izraza te je proglaen originalnim stilistom kojeg se esto citira i imitira. Preciznost kadriranja u njegovim djelima dovedena je do savrenstva. Karakteristike su njegovih filmova sklonost montai ili pokretima kamere, crni humor, ironija i cinizam, napetost i ok, izmjena kominih i traginih elemenata, te atraktivna, uzbudljiva i napeta fabula kao maska za dublju, misaonu podlogu djela. Hitchcockov film "Rebecca" (1940.) dobio je Oscara iste godine, iako je nagradu primio producent filma David O. Selznick. Hitchcock je kao producent bio nominiran za Oscara za najbolji film i to za Sumnju (1941). Kao najbolji redatelj bio je nominiran pet puta i to za filmove: Rebecca, amac za spaavanje (1944.), Zaaran (1945.), Prozor u dvorite i Psiho. Godine 1968. primio je poasnog Oscara, a 1980. dobio je titulu viteza.
HERBERT GEORGE WELLS
Herbert George Wells (Bromley, 21. rujna 1866. - London, 13. kolovoza 1946.), engleski knjievnik. Rodio se u obitelji radnike klase. kolovao se do 1879., kad ga vie roditelji nisu mogli financirati, pa je postao tapetarski pomonik. To mu se ba nije svidjelo, pa je bio sretan kad ga je majstor otpustio 1883. Radio je kao pomoni uitelj u osnovnoj koli, te s osamnaest godina dobio stipendiju, te poeo studirati biologiju. enio se dva puta, prvi put sa sestrinom Isabel Mary Wells, 1891. godine, a drugi put s Amy Catherine Robbins, 1895. godine, s kojom je imao dva sina. Neka od njegovih djela: Vremenski stroj (The Time Machine) (1896) Otok doktora Moreaua (The Island of Dr. Moreau) (1896) Nevidljivi ovjek (The Invisible Man) (1897) Rat svjetova (The War of the Worlds) (1898) Ljudi poput bogova (Men Like Gods) (1923) Obrisi budunosti (The Shape of Things to Come) (1933)