Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-graða, knjige
E-graða, èasopisi
E-graða, novine
E-graða, E-knjiga
E-graða, sitni tisak
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, rukopisi
E-graða, note
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Meðunarodni dan ljevaka - 13.08.1992.
Meðunarodni dan ljevaka je dan kojim se diljem svijeta pokušava pobuditi svijest o prednostima i nedostacima te osobine. Britanski Klub ljevaka je 13. kolovoza 1992. po prvi puta organizirao obilježavanje Meðunarodnog dana ljevaka. Na Dan ljevaka, dakle 13.kolovoza, samo u Velikoj Britaniji organizira se dvadesetak veæih dogaðaja, ukljuèujuæi sportska natjecanja ljevaka protiv dešnjaka, proslave u pubovima gdje svi igraju pikado ili biljar lijevom rukom. Na taj dan se zapravo potièu dešnjaci da isprobavaju predmete za ljevake i da uvide kako je to kad ti je sve na "krivoj" strani. Prema nekim pokazateljima 11% stanovnika našeg kontinenta je ljevoruko. Mnoge slavne osobe bile su ljevaci: Leonardo da Vinci, Michelangelo, Albert Einstein itd. Generalno gledano, ljevoruki ljudi su individualisti, kreativni, intuitivni, razmišljaju strateški, imaju neobièno dobru glazbenu memoriju, osjeæaj za proporcije, pa su zato veoma zastupljeni u umjetnosti i arhitekturi.
Meðunarodni dan ljevaka je dan kojim se diljem svijeta pokušava pobuditi svijest o prednostima i nedostacima te osobine. Britanski Klub ljevaka je 13. kolovoza 1992. po prvi puta organizirao obilježavanje Meðunarodnog dana ljevaka. Na Dan ljevaka, dakle 13.kolovoza, samo u Velikoj Britaniji organizira se dvadesetak veæih dogaðaja, ukljuèujuæi sportska natjecanja ljevaka protiv dešnjaka, proslave u pubovima gdje svi igraju pikado ili biljar lijevom rukom. Na taj dan se zapravo potièu dešnjaci da isprobavaju predmete za ljevake i da uvide kako je to kad ti je sve na "krivoj" strani. Prema nekim pokazateljima 11% stanovnika našeg kontinenta je ljevoruko. Mnoge slavne osobe bile su ljevaci: Leonardo da Vinci, Michelangelo, Albert Einstein itd. Generalno gledano, ljevoruki ljudi su individualisti, kreativni, intuitivni, razmišljaju strateški, imaju neobièno dobru glazbenu memoriju, osjeæaj za proporcije, pa su zato veoma zastupljeni u umjetnosti i arhitekturi.
MALO MITOLOGIJE U SVIJETU PALEONTOLOGIJE
"Nekome æe se, možda, prièiniti èudnim ovaj natpis. Kako uopæe dolazi ovdje paleontologija — nauka o izumrlim životinjama i biljkama — da razjašnjava neke stvari iz mitologije — nauke o narodnom vjerovanju. Znanost i praznovjerje! U prvi mah izgleda ovo zbilja kao nešto posve opreèno i meðusobno nespojivo, ali se ipak suvremena nauka odluèila da se i tim pitanjem ozbiljno pozabavi i pri tome je došla, što je ovdje najzanimljivije, do vidnih rezultata."
"Nekome æe se, možda, prièiniti èudnim ovaj natpis. Kako uopæe dolazi ovdje paleontologija — nauka o izumrlim životinjama i biljkama — da razjašnjava neke stvari iz mitologije — nauke o narodnom vjerovanju. Znanost i praznovjerje! U prvi mah izgleda ovo zbilja kao nešto posve opreèno i meðusobno nespojivo, ali se ipak suvremena nauka odluèila da se i tim pitanjem ozbiljno pozabavi i pri tome je došla, što je ovdje najzanimljivije, do vidnih rezultata."
ALFRED HITCHCOCK
Sir Alfred Joseph Hitchcock, KBE (London, 13. kolovoza 1899. - Los Angeles, 29. travnja 1980.), amerièko-britanski filmski redatelj i pisac kriminalistièkih i horor knjiga Majstor je u domeni kriminalistièkog žanra. Slijedeæi mnoge konvencije žanra, Hitchcock je u svojim trilerima nadišao standarde koji zadovoljavaju publiku, postigavši ujedno popularnost ravnu glumaèkim zvijezdama. Postaje kultnim redateljem i svrstava se u red najveæih eksperimentatora filmskog izraza te je proglašen originalnim stilistom kojeg se èesto citira i imitira. Preciznost kadriranja u njegovim djelima dovedena je do savršenstva. Karakteristike su njegovih filmova sklonost montaži ili pokretima kamere, crni humor, ironija i cinizam, napetost i šok, izmjena komiènih i tragiènih elemenata, te atraktivna, uzbudljiva i napeta fabula kao maska za dublju, misaonu podlogu djela. Hitchcockov film "Rebecca" (1940.) dobio je Oscara iste godine, iako je nagradu primio producent filma David O. Selznick. Hitchcock je kao producent bio nominiran za Oscara za najbolji film i to za Sumnju (1941). Kao najbolji redatelj bio je nominiran pet puta i to za filmove: Rebecca, Èamac za spašavanje (1944.), Zaèaran (1945.), Prozor u dvorište i Psiho. Godine 1968. primio je poèasnog Oscara, a 1980. dobio je titulu viteza.
Sir Alfred Joseph Hitchcock, KBE (London, 13. kolovoza 1899. - Los Angeles, 29. travnja 1980.), amerièko-britanski filmski redatelj i pisac kriminalistièkih i horor knjiga Majstor je u domeni kriminalistièkog žanra. Slijedeæi mnoge konvencije žanra, Hitchcock je u svojim trilerima nadišao standarde koji zadovoljavaju publiku, postigavši ujedno popularnost ravnu glumaèkim zvijezdama. Postaje kultnim redateljem i svrstava se u red najveæih eksperimentatora filmskog izraza te je proglašen originalnim stilistom kojeg se èesto citira i imitira. Preciznost kadriranja u njegovim djelima dovedena je do savršenstva. Karakteristike su njegovih filmova sklonost montaži ili pokretima kamere, crni humor, ironija i cinizam, napetost i šok, izmjena komiènih i tragiènih elemenata, te atraktivna, uzbudljiva i napeta fabula kao maska za dublju, misaonu podlogu djela. Hitchcockov film "Rebecca" (1940.) dobio je Oscara iste godine, iako je nagradu primio producent filma David O. Selznick. Hitchcock je kao producent bio nominiran za Oscara za najbolji film i to za Sumnju (1941). Kao najbolji redatelj bio je nominiran pet puta i to za filmove: Rebecca, Èamac za spašavanje (1944.), Zaèaran (1945.), Prozor u dvorište i Psiho. Godine 1968. primio je poèasnog Oscara, a 1980. dobio je titulu viteza.
HERBERT GEORGE WELLS
Herbert George Wells (Bromley, 21. rujna 1866. - London, 13. kolovoza 1946.), engleski književnik. Rodio se u obitelji radnièke klase. Školovao se do 1879., kad ga više roditelji nisu mogli financirati, pa je postao tapetarski pomoænik. To mu se baš nije svidjelo, pa je bio sretan kad ga je majstor otpustio 1883. Radio je kao pomoæni uèitelj u osnovnoj školi, te s osamnaest godina dobio stipendiju, te poèeo studirati biologiju. Ženio se dva puta, prvi put sa sestriènom Isabel Mary Wells, 1891. godine, a drugi put s Amy Catherine Robbins, 1895. godine, s kojom je imao dva sina. Neka od njegovih djela: Vremenski stroj (The Time Machine) (1896) Otok doktora Moreaua (The Island of Dr. Moreau) (1896) Nevidljivi èovjek (The Invisible Man) (1897) Rat svjetova (The War of the Worlds) (1898) Ljudi poput bogova (Men Like Gods) (1923) Obrisi buduænosti (The Shape of Things to Come) (1933)
Herbert George Wells (Bromley, 21. rujna 1866. - London, 13. kolovoza 1946.), engleski književnik. Rodio se u obitelji radnièke klase. Školovao se do 1879., kad ga više roditelji nisu mogli financirati, pa je postao tapetarski pomoænik. To mu se baš nije svidjelo, pa je bio sretan kad ga je majstor otpustio 1883. Radio je kao pomoæni uèitelj u osnovnoj školi, te s osamnaest godina dobio stipendiju, te poèeo studirati biologiju. Ženio se dva puta, prvi put sa sestriènom Isabel Mary Wells, 1891. godine, a drugi put s Amy Catherine Robbins, 1895. godine, s kojom je imao dva sina. Neka od njegovih djela: Vremenski stroj (The Time Machine) (1896) Otok doktora Moreaua (The Island of Dr. Moreau) (1896) Nevidljivi èovjek (The Invisible Man) (1897) Rat svjetova (The War of the Worlds) (1898) Ljudi poput bogova (Men Like Gods) (1923) Obrisi buduænosti (The Shape of Things to Come) (1933)
Èasopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od poèetka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeæa.
Poèeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobiæev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo èasopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeæa koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i dogaðanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko èasopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Meðu njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** èasopis 1926-1938.
Zahvaljujuæi Gradskoj knjižnici "Metel Ožegoviæ" iz Varaždina dobili smo moguænost digitaliziranja èasopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i dogaðanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omoguæeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati æemo ga tempom kojim æemo stiæi pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti æe brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Lijeènièkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike èeške manjine informira o djelatnosti Saveza Èeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju èeških kulturno-umjetnièkih udruga, vijeæa i predstavnika èeške manjine te škola s nastavom na èeškom jeziku. Posebnu pažnju posveæuje uzajamnim odnosima èeškog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Ðuro Sudeta na webu
WEB stranica posveæena Ðuri sudeti povodom stote godišnjice roðenja
(1903.-2003.)
Novosti
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
