Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Meunarodni dan sjeanja na rtve holokausta
Ujedinjeni narodi su 27. sijenja, dan kada su saveznici 1945. oslobodili Auschwitz proglasili Meunarodnim danom sjeanja na holokaust. Ovaj se Dan obiljeava diljem Europe, a u najveem broju europskih zemalja za datum obiljeavanja izabran je 27. sijenja. Na taj je dan 1945. godine Crvena armija oslobodila 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Owicimu u Poljskoj. Tog se datuma ovaj Dan sjeanja obiljeava i u Republici Hrvatskoj.
MEDICINA U STAROM EGIPTU
Prave poetke dananje medicinske znanosti nalazimo na papirusima staroga Egipta. Stari nain mumificiranja a taj potjee vjerojatno iz vremena prve dinastije dao je Egipanima prilike,da upoznaju unutranje organe i njihov meusobni poloaj. Vie o ovoj temi proitajte u lanku.
JEROME DAVID SALINGER
Jerome David Salinger (New York, 1. sijenja 1919. - 27. sijenja 2010.), ameriki romanopisac i pripovjeda. Salinger je objavio jedan roman i nekoliko zbirki pripovjedaka izmeu 1948. i 1959. godine. Od 1965. nije nita vie napisao i nije intervjuiran od 1980. Njegovo najpoznatije djelo je "Lovac u itu" (Catcher in the Rye), a ovisno i prijevodu, knjiga se moe nai i pod naslovom "Lovac u rai". U "Lovcu" je ispriana pria o mladom buntovniku imenom Holden Caulfield i njegovim zanimljivim doivljajima u New Yorku. Salinger je esto patio od stresa, i s godinama se sve vie povlaio u sebe. O svom najpoznatijem liku, Holdenu, esto je govorio kao o prijatelju. S vremena na vrijeme su se javljale glasine da e Salinger objaviti jo koji roman, no to se nikad nije dogodilo. Najpoznatija djela su mu: Lovac u itu (Catcher in the Rye), Visoko podignite krovnu gredu, tesari (Raise high the roof beam, carpenters), Seymour - uvod (Seymour - introduction), Franny i Zooey (Franny and Zooey).
WOLFGANG AMADEUS MOZART
Wolfgang Amadeus Mozart (27. sijenja 1756.,Salzburg - 5.12.1791., Be), austrijski skladatelj. Wolfgang Amadeus Mozart je, prema ocjeni mnogih, jedan od najgenijalnijih skladatelja u povijesti glazbe. Mozart je bio udo od djeteta, djeak koji je prije poznavao note nego slova i koji je ve s tri godine poeo skladati jednostavne pjesmice, a s pet odravati koncerte. Bilo bi pogreno vjerovati da se mladi Mozart nije igrao. Dapae, cijeloga ivota bio je djetinjasto razigran, ali je njegova glazbena nadarenost odmalena bila iznimna. U predkolskoj dobi napisao je niz skladbi koje su sauvane zahvaljujui njegovu ocu Leopoldu Mozartu, salzburkom kapelniku i skladatelju. Sa sedam godina Amadeus odrava senzacionalne klavirske koncerte irom Europe. U glazbi, Mozart je inspiriran tehnikama pokreta zvanog "Sturm und Drang" ("Oluja i prodor") koje otkriva nakon Haydna. Ova stilska zrelost omoguit e mu da sklada golemo mnotvo novih djela: kratke mise, koncerte za klavir, koncerte za fagot, sonate, kvintete... Krajem ljeta 1774. iz Mnchena stie narudba za operu kojom bi se otvorila sezona karnevala. Bit e to opera "La finta giardiniera" ("Lana vrtlarica"), "opera buffa" (komina opera) skladana za samo tri mjeseca. Dovreno u sijenju 1775., ovo e djelo poeti golemi uspjeh i ohrabriti skladatelja u njegovoj neodoljivoj elji da vie vremena posveti operi.
WOLFGANG AMADEUS MOZART
Salzburg, 27. sijenja 1756. - Be, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj. Wolfgang Amadeus Mozart je, prema ocjeni mnogih, jedan od najgenijalnijih skladatelja u povijesti glazbe. Mozart je bio udo od djeteta, djeak koji je prije poznavao note nego slova i koji je ve s tri godine poeo skladati jednostavne pjesmice, a s pet odravati koncerte. Bilo bi pogreno vjerovati da se mladi Mozart nije igrao. Dapae, cijeloga ivota bio je djetinjasto razigran, ali je njegova glazbena nadarenost odmalena bila iznimna. U predkolskoj dobi napisao je niz skladbi koje su sauvane zahvaljujui njegovu ocu Leopoldu Mozartu, salzburkom kapelniku i skladatelju. Sa sedam godina Amadeus odrava senzacionalne klavirske koncerte irom Europe.
JEROME DAVID SALINGER
Jerome David Salinger (New York, 1. sijenja 1919. - 27. sijenja 2010.), ameriki romanopisac i pripovjeda. Salinger je objavio jedan roman i nekoliko zbirki pripovjedaka izmeu 1948. i 1959. godine. Od 1965. nije nita vie napisao i nije intervjuiran od 1980. Njegovo najpoznatije djelo je Lovac u itu (Catcher in the Rye), a ovisno i prijevodu, knjiga se moe nai i pod naslovom Lovac u rai. U Lovcu je ispriana pria o mladom buntovniku imenom Holden Caulfield i njegovim zanimljivim doivljajima u New Yorku. Salinger je esto patio od stresa, i s godinama se sve vie povlaio u sebe. O svom najpoznatijem liku, Holdenu, esto je govorio kao o prijatelju. S vremena na vrijeme su se javljale glasine da e Salinger objaviti jo koji roman, no to se nikad nije dogodilo. Najpoznatija djela su mu: Lovac u itu (Catcher in the Rye), Visoko podignite krovnu gredu, tesari (Raise high the roof beam, carpenters), Seymour - uvod (Seymour - introduction), Franny i Zooey (Franny and Zooey).