Pretraživanje kataloga
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Ivan Bjelovučić preletio Alpe
Bjelovučić se odlučuje svladati Alpe na istoj relaciji na kojoj je 1910. godine visinski rekorder Peruanac Chavez izgubio život. Početkom 1913. godine na alpskoj visoravni pokraj lječilišta Briegberg, dao je sagraditi kolibu, u kojoj je sastavio svoj monoplan tipa Hanriot s motorom od 80 KS. Unatoč iznimno snažnom zrakoplovu, prvi pokušaj preleta, 14. siječnja 1913., nije uspio pa se Bjelovučić vraća u bazu. Pričekao je nekoliko dana smirivanje vjetra te 25. siječnja ponovo uzlijeće u 13 sati iz Monte Cerata. Letio je pod nemilosrdnim udarima vjetra, no nije odustao. Uspješno je sletio u talijansku Domodossolu. Postao je prvi pilot u povijesti koji je uspješno svladao Alpe. Pri preletu je postigao visinu od 3200 m, što je bio i novi visinski rekord.
LAFCADIO HEARN: Kokoro(budističke duše)- Pripovijesti i studije iz japanskog života
"Haru je bila u roditeljskoj kući odgojena onim starinskim načinom, koji je proizveo najumilja-tiji ženski tip, što ga je svijet ikad vidio. Ovaj je domaći odgoj osobito oko toga nastojao, da djevojka bude smjerna srca, da se vlada prirodno umiljato, da bude poslušna i da osjeća svoju dužnost, pa je u tom nastojanju postizavao uspjehe, kakvi se nigdje izvan Japana ne mogu vidjeti. Ali to nije bila primjerena priprava za teži život novog doba."
VANILIJA
Unutar velike porodice orhideja ili kaćuna veoma je maleni broj vrsti, koje se ne uzgajaju za ukras, već služe kao kulturno bilje zbog kakve gospodarske koristi. Zapravo je jedino rod Vanilla, naročito vrsta Vanilla planifolia, koja se na veliko goji zbog svojih aromatskih plodova te je važan trgovački artikl.
AVA GARDNER
Ava Gardner (Grabtown, 24. prosinca 1922. - London, 25. siječnja 1990.), američka filmska diva. Nakon tečajeva glume i dikcije, debitira na filmu 1942. godine. Do 1947. godine već je dostigla status zvijezde nastupajući u pustolovnim i ljubavnim filmovima prosječne vrijednosti. Na filmskom platnu magnetična erotičnost tamnokose senzualne ljepotice dolazi do punog izražaja - pa Avu proglašavaju najljepšom glumicom na svijetu, što je potvrdila i ulogom u filmu "Bosonoga kontesa". Zajedno s Lanom Lanom Turner i Ritom Hayworth je činila seks trio 1950-ih. Bila je druga žena Franka Sinatre. Njezine nezaboravne glumačke kreacije u filmovima iz pedesetih godina snimljenim po Hemingwayevim romanima - "Snjegovi Kilimandžara" i "Sunce se ponovo rađa" - pribavili su joj atribut tipične hemingvejevske junakinje. Likove impulzivnih, temperamentnih junakinja maestralno je odigrala u filmovima "Mogambo" i "Noć iguane". Posljednju veću filmsku ulogu odigrala je 1980. godine.
IVAN VUČETIĆ
Ivan Vučetić (Hvar, 20. srpnja 1858. - Dolores, Argentina, 25. siječnja 1925.), hrvatski izumitelj daktiloskopije. Nakon što je proučio Bertionov postupak identifikacije i eksperimente Engleza Galtona koji se bavio otiscima prstiju, intenzivno je počeo istraživati i proučavati papilarne linije. Nakon što je proučio više postojećih metoda za klasifikaciju otisaka prstiju i uočio brojne nedostatke, uspostavio je vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao iknofalangometrija. 1891. godine Vučetić je formirao Registar iknofalangometrije, gdje je pod rednim brojem jedan naveden Julio Torres kojega je daktiloskopirao na tzv. fišu (karton). Time je osnovana prva desetoprstna zbirka. Ivan Vučetić je u dobi od 52 godine dobio diplomu Vještaka identifikatora, čiji je naziv sam predložio Vladi Provincije Buenos Airesa.
JULIJE KEMPF
Julije Kempf(25.01.1864., Požega - 06.06.1934., Požega), pedagog. Po zvanju bio je učitelj koji je s ljubavlju radio svoj posao. Nastojao je nastavu učiniti zanimljivom i interesantnom zasnovanoj na znanstvenoj osnovi i didaktičkim i metodičkim saznanjima. Svoje radove iz pedagogije i metodike objavljivao je u pedagoškim časopisima "Napredak ", "Hrvatski učitelj" i drugim. Učiteljskim radom počeo je u Novom Vinodolskom, a od 1895. do 1917. bio je učitelj i ravnatelj Dječačke pučke škole(sadašnja OŠ J. Kempf),a zatim je do mirovine bio županijski školski nadzornik. Osnovao je i bio ravnatelj Požeškog muzeja , bio je osnivač i promicatelj više požeških društava. Najznačajnije njegovo djelo je "Požega, zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slobodnog i kraljevskog grada Požege i Požeške županije" koje je objavljeno 1910. godine. To je monografija kakvu nema veliki broj gradova. "Moja požeška sjećanja" su Kempfovi memoari . Tijekom svog radnog vijeka mnogo je putovao pa je poznat i kao putopisac "Uz obalu Adrije" i drugi putopisi. Digitalizirana građa: Požega, zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slob. i kr. grada Požege i požeške županije / sabrao i napisao Julije Kempf http://library.foi.hr/knjige/knjiga.aspx?C=2017&broj=1&U=
IVAN VUČETIĆ
Ivan Vučetić (Hvar, 20. srpnja 1858. - Dolores, Argentina, 25. siječnja 1925.), hrvatski izumitelj daktiloskopije. Nakon što je proučio Bertionov postupak identifikacije i eksperimente Engleza Galtona koji se bavio otiscima prstiju, intenzivno je počeo istraživati i proučavati papilarne linije. Nakon što je proučio više postojećih metoda za klasifikaciju otisaka prstiju i uočio brojne nedostatke, uspostavio je vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija. 1891. godine Vučetić je formirao Registar ikonofalangometrije, gdje je pod rednim brojem jedan naveden Julio Torres kojega je daktiloskopirao na tzv. fišu (karton). Time je osnovana prva desetoprstna zbirka. Ivan Vučetić je u dobi od 52 godine dobio diplomu Vještaka identifikatora, čiji je naziv sam predložio Vladi Provincije Buenos Airesa.
JULIJE KEMPF
Rodio se u Požegi 1864. godine. Po zvanju bio je učitelj koji je s ljubavlju radio svoj posao. Nastojao je nastavu učiniti zanimljivom i interesantnom zasnovanoj na znanstvenoj osnovi i didaktičkim i metodičkim saznanjima. Svoje radove iz pedagogije i metodike objavljivao je u pedagoškim časopisima «Napredak «, «Hrvatski učitelj» i drugim. Učiteljskim radom počeo je u Novom Vinodolskom, a od 1895. do 1917. bio je učitelj i ravnatelj Dječačke pučke škole(sadašnja OŠ J. Kempf),a zatim je do mirovine bio županijski školski nadzornik. Osnovao je i bio ravnatelj Požeškog muzeja , bio je osnivač i promicatelj više požeških društava. Najznačajnije njegovo djelo je « Požega, zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slobodnog i kraljevskog grada Požege i Požeške županije» koje je objavljeno 1910. godine. To je monografija kakvu nema veliki broj gradova. « Moja požeška sjećanja» su Kempfovi memoari . Tijekom svog radnog vijeka mnogo je putovao pa je poznat i kao putopisac « Uz obalu Adrije « i drugi putopisi. Digitalizirana građa: Požega, zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slob. i kr. grada Požege i požeške županije / sabrao i napisao Julije Kempf http://library.foi.hr/knjige/knji