Pretraživanje kataloga
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
PRIHVAĆENA ZASTAVA BELGIJE - 23.01.1830.
Zastava Belgije sastoji se od triju jednako širokih uspravnih pruga crne, žute, i crvene boje. Zastava Francuske je bila temelj za dizajn s uspravnim prugama, a boje su preuzete s grba Brabantskog vojvodstva. Ne zna se zašto ima tako neuobičajene proporcije (13:15). Ova zastava je prihvaćena 23. siječnja 1831. godine, nakon što se Belgija osamostalila od Nizozemske 1830. godine. Zastava je imala važnu ulogu za vrijeme ustanka, u kojem su boje zastave služile kao podsjetnik na starije zastave s vodoravnim prugama za vrijeme ustanka u ondašnjoj austrijskoj Nizozemskoj. Nakon stjecanja neovisnosti, vodoravne pruge promijenjene su u uspravne zbog sličnosti s njemačkom zastavom. 193. članak belgijskog ustava opisuje boje belgijskog naroda kao crvenu, žutu i crnu umjesto redoslijeda koji se koristi na službenoj zastavi.
Najgori potres
Najstrašniji potres koji je ikada pogodio čovječanstvo zbio se 23. siječnja 1556. godine u kineskoj pokrajini Shaanxi. Razorna snaga ubila je nevjerojatnih 830 tisuća ljudi, što je zastrašujuća brojka sama po sebi (što je više no što grad Zagreb ima stanovnika), no kad se uzme u obzir da je pogodio potpuno ruralnu pokrajinu, gotovo je nemoguće zamisliti magnitudu kojom je taj potres udario.
Dr. van Supek : O postanku čovjeka
"Sve teče, rekao je stari grčki dijalektlčar Heraklit. Sve se mijenja. ... A mijenja li se čovjek? Nitko ne sumnja o tome, kada misli na rođenje, rast, starenje i smrt pojedinog čovjeka. Ali mnogi će reći da su sinovi jednaki precima, da su ljudi bili uvijek takvi kakvi su danas. Oni će vam ukazati na umjetničke slike i kipove ljudi koji su živjeli pred tisuću godina, i vi ćete naći potpunu sličnost sa sobom."
Konzerviranje jaja
Donosimo vam nekoliko crtica o konzerviranju jaja iz časopisa Priroda 1922. godine.


MARIE HENRI BEYLE STENDHAL
Marie-Henri Beyle Stendhal (Grenoble, 23. siječnja 1783. - Pariz, 23. ožujka 1842.), francuski romanopisac i pripovjedač, jedan od književnih velikana prve polovice 19. stoljeća. Marie Henri Beyle rodio se u Grenobleu kao potomak imućne buržoaske porodice. U Italiji je našao svoju novu i pravu domovinu, koju je strastveno zavolio još za prvog boravka. Godine provedene u Milanu (1814. - 1821.) smatra najsretnijim razdobljem svog života. Njegova posthumno objavljenja djela tvore pravu malu biblioteku: La Vie de Napoléon (Napoleonov život); Lucien Leuwen; Le Rouge et le Noir (Crveno i crno, 1830.); Laniel; Les Nouvelles inédites (Neobjavljene pripovijetke); La Vie de Henri Brulard (Život Henrija Brularda); Les Souvenirs d'égotisme (Egoistične uspomene); dnevnik; pisma; Letters a Pauline (pisma sestri); Le Journal d'Italie (Talijanski dnevnik). Fanatičan obožavalac energije i uspjeha pod svaku cijenu, što ga je i privuklo Napoleonu, Stendhal je pod utjecajem francuske materijalističke filozofije XVIII. stoljeća i svog životnog iskustva razvijao u svojim djelima teoriju da je sav ljudski život samo "lov za srećom", te nije važno hoće li čovjek tu sreću postići pridržavajući se moralnih ili etičkih normi ili ne, glavno je da je postigne (tzv. belizam). Izvanredan analitičar i majstor jednostavnog, sažetog izraza, Stendhal nije stekao slavu niti je bio pravilno shvaćen u doba romantizma, kojemu pripada samo vremenski, već, kako je i sam proricao, tek 50 godina kasnije. Njegov superiorni čovjek prethodi Nietzscheovu natčovjeku.
ANDRIJA MOHOROVIČIĆ
Andrija Mohorovičić (23.01.1857., Volosko - 18.12.1936., Zagreb), seizmolog. U dobi od 15 godina govorio je tri strana jezika: engleski, francuski i talijanski. Kasnije je naučio i njemački, češki, te latinski i starogrčki. U Pragu se upisao na studij matematike i fizike na Filozofskom fakultetu, te je studirao od 1875. do 1878. godine. Jedan od profesora mu je bio Ernst Mach, glasoviti fizičar. Osnovao je 1887. godine pri školi i meteorološku postaju i održavao redovita meteorološka mjerenja. Uz to je proučavao probleme gibanja zraka i oblaka. Sam je konstruirao nefoskop, instrument za određivanje brzine i smjera gibanja oblaka. Radeći u Bakru uspio je objaviti desetak radova. U Bakru je na nautičkoj školi ostao do 1891. godine, kada na vlastito traženje biva premješten na kraljevsku realku i s njom spojenu višu trgovačku školu u Zagrebu, na Griču br. 3. Od 1. siječnja 1892. godine postaje upravitelj Meteorološkog opservatorija, koji se nalazio u zgradi te škole. Član dopisnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (današnji HAZU) postaje 1893, a 1898. njezin pravi član. Umirovljen je 1922. godine. Umro je u Zagrebu 18. prosinca 1936.
EDOUARD MANET
Édouard Manet (Pariz, 23. siječnja 1832. - Pariz, 30. travnja 1883.), francuski slikar i grafičar, realist i impresionist; jedna od prvih osoba moderne umjetnosti. Rođen je u Parizu, kao sin visokog zvaničnika francuske vlade, u obitelji koja je htjela da se bavi pravom. No, ujak ga je od malena vodio u Louvre, te ohrabrio da se počne baviti slikarstvom. Proslavio se slikama Olimpija i Doručak u travi, koje su nakon prvog izlaganja u javnosti početkom druge polovice 19. stoljeća svojim temama i kompozicijom izazvale kulturni skandal. Manet je umro u Parizu 30. travnja 1883. godine, ostavivši pored mnogobrojnih akvarela i pastela, 420 ulja na platnu.
SALVADOR DALÍ
Salvador Domingo Felipe Jacinto Dalí i Dome`nech, Markiz od Pubola ili Salvador Felip Jacint Dalí Dome`nech, znan kao Salvador Dalí (Figueras, 11. svibnja 1904. – Torre Galaeta, 23. siječnja 1989.), španjolski slikar, pisac, dizajner i autor filmova. Među njegovim enormnim opusom ipak je najpoznatija njegova slika Postojanost pamćenja (Mekani satovi) dovršena 1931., koja je, osim po svojoj iznimnoj umjetničkoj vrijednosti, poznata po tome što je korištena u mnogim igranim i animiranim filmovima. Svoje umjetničke ambicije, Dalí je usmjerio i na fotografiju, dizajn, književnost i snimanje filmova. Surađivao je i s Waltom Disneyjem na nikad dovršenom, za Oscara nominiranom animiranom filmu pod nazivom Destino, koji je dovršen i izdan tek 2003. godine. Na području igranog filma surađivao je sa slavnim Alfredom Hitchcockom na filmu Začarana iz 1945. za koji je napravio slavnu scenu sna, a sa svojim prijateljem, redateljem Luisom Bunuelom surađivao je (scenarij i gluma) na avangardnim filmovima Andaluzijski pas i Zlatno doba. Dalí je tijekom cijelog svog života inzistirao na svom ˝arapskom porijeklu˝ tvrdeći da je potomak maura koji su od 711. do 1492. (skoro 800 godina) živjeli na jugu Španjolske. Svoje navodne arapske korijene argumentirao je sljedećim: „Moja ljubav prema svemu što je pozlaćeno i ekscesivno, moja strast za luksuz i moja ljubav za orijentalnu odjeću.˝ Iako su ga mnogi smatrali izrazito maštovitim, Dalí je imao potrebu da čini mnoge bizarne i čudne stvari kako bi privukao pozornost na sebe.