Pretraživanje kataloga
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
OSVOJEN JUŽNI POL
Roald Amundsen i njegov tim prvi su ljudi koji su stigli na zemljin južni pol.Nadahnut ekspedicijom Fridtjofa Nansena na Grenland 1888. godine,Amundsen je odlučio svoj život posvetiti istraživanju. Godine 1910. - 1912. vodio je antarktičku ekspediciju na brodu Fram koja je prva stigla do Južnog pola, natječući se sa suparničkom britanskom skupinom koju je vodio Robert Scott. Amundsenov brod je pristao na Antarktik, 14. prosinca 1911. gdje pravi logor Framheim koji je bio 111 km bliže polu nego Scottov. Ipak trasa kojom je Scott mislio ići ka Južnom polu bila je bolje istražena jer se koristio opisima Ernest Shackletonovim prijašnjih putovanja. Amundsenova zadatak je bio naći jednu novu stazu kroz Transantartička brda.
Otto Seemann: Mythologija Grka i Rimljana
Poetske pripoviesti o porodu, životu i djelih starih poganskih bogova i heroja ili polubogova zovemo mythi. Za pravo jest naša rieč priča samo prievod grčke rieči mythos, pa nam stoga takodjer često i rabi u posve istom znamenu. No ipak se muče prihvatilo, te one pripoviesti, koje kazuju o životu i djelih bogova, naročito zovemo mythi, dočim pripoviesti o djelih heroja običajemo zvati pričami. Obje se luče od basne tim, što nisu kao ona puki tvor žive mašte, nego im je uviek osnova kakov bilo sbiljski dogadjaj, budi svedj se ponavljajući prirodni pojav, budi posebna povjestna sgoda, akoprem je kadšto radi mnogih pjesničkih dodataka i razširenja vrlo težko prvotnu jezgru svakoga mytha jasno i razgovjetno razabrati.
Vrijednost geotermijske stepenice
Što su točno geotermijske stepenice, te kako su i u koliko grupa podijeljene, pročitajte u članku.
NOSTRADAMUS
Nostradamus (14. prosinca 1503. - 2. srpnja 1566.), rođen kao Michel de Nostredame, je francuski liječnik i prorok. Njegova knjiga Proročanstva izdana je u milijune primjeraka i danas je najpoznatija knjiga proročanstava ikad tiskana. Njegovi roditelji bili su neplemenitog porijekla iz okolice grada Avignona. Kako je doba u kojem je Nostradamus živio bilo i doba Inkvizicije, njegovi roditelji prešli su sa Židovstva na Katoličanstvo kada je Nostradamusu bilo devet godina. Godine 1522. roditelji Nostradamusa šalju na studij medicine u Montpellier. Nakon tri godine Nostradamus dobiva liječničku licencu te odlazi u seoske dijelove Francuske kako bi pomagao žrtvama kuge koja je u to doba harala Francuskom. Godine 1550. objavio je Almanah, a nakon 1554. Predviđanja - knjigu koja je čini se bila uspješna i ohrabrila ga da se ozbiljnije pozabavi Proročanstvima. Jednu od prostorija u kući pretvorio je u sobu u kojoj je, kako kaže u Proročanstvima, radio noću okružen okultnim knjigama. Glavni izvor njegovih magičnih inspiracija bila je knjiga zvana De Mysteriis Egyptorum.
MIROSLAV KRALJEVIĆ
Miroslav Kraljević (Gospić, 14. prosinca 1885. - Zagreb, 16. travnja 1913.), hrvatski slikar, rodom iz Požege. Među najpoznatijim su mu djelima Djevojčica s lutkom, Autoportret s lulom, Mali autoportret s paletom, Bonvivant, Park Luxembourg te Veliki ženski akt. Umire u 28. godini života od tuberkuloze. U Kraljevića susrećemo kako impresionističke (na primjer u djelu Park Luxembourg), tako i ekspresionističke elemente (Žene u parku) kojima je umjetnik dao osobni karakter. U svome repertoaru slika portret, akt, pejzaž, mrtvu prirodu, pri čemu slikajući portret postiže svoj autentični likovni izraz. Koristi se ponekad Cezanneovim metodama (kao na primjer kod slike Autoportret s lulom koji je slikao u Parizu).