Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Meunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina
U cijelom svijetu pa tako i u Hrvatskoj ve sedmu godinu zaredom obiljeava se Meunarodni dan osvjeivanja o opasnosti od mina i pomoi u protuminskom djelovanju 4. travnja. Danas nitko ne zna toan broj, no posljednje procjene ukazuju na priblino 100 milijuna razliitih vrsta mina i vie milijuna neeksplodiranih ubojnih sredstava postavljenih u priblino 80 zemalja svijeta. Prema podacima Hrvatskog centra za razminiranje u 2012. godini minski sumnjivo podruje protee se na 12 upanija to ukljuuje 102 grada i opine te iznosi 737 etvornih kilometara.
Ivo Erlih: to je jaje
"Svatko zna, da se koko lee iz jajeta. Kokoje je jaje dosta veliko, da se o tome moemo lako uvjeriti. No to nije potrebno, jer je koko od pamtivijeka vana domaa ivotinja, koju je ovjek pripitomio i koju dri upravo zbog toga, to nosi jaja i to se iz tih jaja mogu izvaliti nove kokoi. Ali drugo je, kad se radi o veoma sitnim ili slabo poznatim biima. Jo danas ima ljudi, koji ne znaju, da se i buha i muha, gujavica i pu legu iz jaja. A kako se legu slabo poznate ivotinje, kao to su na pr. pliskavice?"
BUKA OD EERA
"Golema kriza koja je zadesila industriju eera na cijelom svijetu, najbolje se odraava u natjeaju, to ga je raspisalo drutvo Verein Deutscher Zuckerindustrie u Berlinu. Ono je objavilo nagradu od 10.000 maraka onome, koji pronae korisni tehniki nain uporabe tranoga eera, ali dane smije biti u vezi s prehranom ljudi i ivotinja."
AKI KAURISMAKI
Aki Kaurismki (4. travnja 1957. Orimattila) finski filmski redatelj i scenarist. Nakon to je diplomirao studij medija na Tampere sveuilitu, Aki Kaurismki zapoeo je karijeru kao suradnik scenarist i glumac u filmovima svog starijeg brata Mike Kaurismki. Njegov debi kao samostalnog redatelja bio je film "Zloin i kazna" (1983.), adaptacija Dostojevskovog romana smjetenog u moderni Helsinki. Stekao je svjetsku panju s filmom "Lenjingradski kauboji u Americi". Njegov film Ariel (1988.) uao je u izbor 16. moskovskog internacionalnog filma gdje je osvojio nagradu FIPRESCI. Najzapaeniji film The man without a past osvojio je glavnu nagradu i nagradu irija 2002. godine na Cannes film festivalu, te je nominiran za nagradu Oscar u kategoriji stranog filma 2003. godine. Kaurismki je odbio prisustvovati ceremoniji Oscara, istiui da nije u raspoloenju za slavlje u dravi koja je u stanju rata. 2003. godine je opet bojkotirao 40.-ti Filmski festival u New Yorku kako bi izrazio solidarnost s iranskim redateljem Abbasom Kiarostami, koji nije dobio ameriku vizu u vrijeme festivala. Dugometrani igrani filmovi Rikos ja rangaistus (Zloin i kazna - 1983.) Calamari Union, 1985. Varjoja paratiisissa (Shadows in Paradise), 1986. Hamlet liikemaailmassa (Hamlet Goes Business), 1987. Ariel, 1988. Likaiset kdet (Les mains sales), 1989. Leningrad Cowboys Go America, (Lenjingradski kauboji idu u Ameriku - 1989.) Tulitikkutehtaan tytt (The Match Factory Girl), 1990. I Hired a Contract Killer, 1990. Boheemielm (La vie de bohe`me), 1992. Pid huivista kiinni, Tatjana (Take Care of Your Scarf, Tatiana), 1994. Leningrad Cowboys Meet Moses, 1994. Kauas pilvet karkaavat (Drifting Clouds), 1996. Juha, 1999. Mies vailla menneisyytt (The Man Without a Past) (2002.) Laitakaupungin valot (Svjetla iz sumraka - 2006.) Le Havre (Luka), 2011.
MARGUERITE DURAS
Marguerite Donnadieu (Gia Dinh, Vijetnam, 04.04.1914.Pariz, 03.03.1996.) suvremenu je knjievnost, kazalinu i filmsku umjetnost obiljeila pod pseudonimom Marguerite Duras. Od djetinjstva u itkom mijeanju kultura na movarnoj delti Mekonga preko parikoga modernistikoga kruga pedesetih godina do postmodernistikoga atlantskoga smiraja, njen je ivot roman, a pisanje ivot, pria o proimanju mora i kopna, vreline i kie, govora i utnje, alkohola i dosade, jezika i tijela, smrti, unitenja i svih inaica udnje. S vie od osamdeset djela meu kojima se antologijski istiu romaneskni prvijenac Brana na Pacifiku (1950.), te romani Moderato Cantabile (1958.) i Goncourtovom nagradom ovjenani Ljubavnik (1984.), kao i scenarij za film Alaina Resnaisa Hiroimo, ljubavi moja (1959.), u francusku je knjievnu batinu ula kao jedan od najprevoenijih i najprouavanijih pisaca druge polovice 20. stoljea.
MAX FRISCH
Max Frisch (Zrich, 15. svibnja 1911. - Zrich, 4. travnja 1991.), vicarski knjievnik. Max Frisch je vicarski pisac koji je pokraj romana, drama i eseja posebno njegovao formu dnevnika. Roen u Zrichu, studirao je njemaku knjievnost i povijest umjetnosti. Nakon oeve smrti 1932. naputa studij i radi kao slobodni novinar. Za vrijeme Drugog svjetsklog rata povremeno slui u vicarskoj vojsci. Potkraj etrdesetih putuje Europom i susree Bertolta Brechta s kojim kasnije prijateljuje. Ranih pedesetih putuje SAD-om i Meksikom. Poetkom ezdesetih nastanjuje se u Rimu, a u vicarsku se vraa 1965. Osamdesetih godina ivi izmeu New Yorka i Zricha, u kojem umire 4. travnja 1991. Najznaajnija su mu djela Dnevnik 1946.-1949., Stiller, Homo Faber, Recimo da mi je ime Gantenbein, Dnevnik 1966.-1971., Montauk, Plavobradi, itd. Pored Friedricha Drrenmatta jedan je od najpoznatijih i najznaajnijih knjievnika njemakog govornog podruja nakon Drugog svjetskog rata.
NADA IVELJI
Nada Ivelji (Zagreb, 4. travnja 1931. - Zagreb, 6. rujna 2009.), hrvatska djeja knjievnica. U Zagrebu je zavrila Klasinu gimnaziju i Filozofski fakultet. Radila je kao profesorica hrvatskoga jezika na gimnaziji i osnovnoj koli, a bila je i suurednica asopisa za djecu Radost. Objavila je nekoliko zbirka pjesama, zbirku novela Crna roda i roman Bijela kopriva o ivotu slikarice Slave Rakaj. Mladim itateljima je Nada Ivelji prvenstveno poznata kao autorica brojnih knjiga za djecu i slikovnica, od kojih su najpoznatije estinski kiobran, Konji sa zlatnim sedlom i Doi da ti priam. Marijina tajna je prvi roman iz ivota djece prognanika. Pie radio-drame za djecu. Knjievnica Nada Ivelji dosad je objavila ak 23 knjige za djecu : Konji sa zlatnim sedlom, Djeak i ptica, Kiki, mala polarna lisica, estinski kiobran, Zagrebaki vrapii, Dobro lice, Kolibri Lili, Zmajevi nad gradom, Sat oeva, Srce na pragu, Pozdravite novoga jahaa, kolsko dvorite, Zvijezda na krovu, Vodenica Sokolica, Kiosk na uglu ulice, i nekoliko slikovnica. Za knjigu estinski kiobran dobila je nagradu Grigor Vitez 1972. godine, a 1985. nagradu Ivana Brli-Maurani za knjigu Doi da ti priam.