Banner
Digitalna knjižnica

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice

Slika
Izašla "Alisa u zemlji čuda" Lewisa Carrolla - 04.07.1865.
Alisa u zemlji čuda engleski je roman za djecu iz 1865. čiji je autor Charles Lutwidge Dodgson, poznatiji pod pseudonimom Lewis Carroll. Radnja prati doživljaje djevojčice Alise, koja pada niz zečju rupu u fantastični svijet naseljen osebujnim stvorenjima. Priča je prepuna aluzija na Carrollove prijatelje (i neprijatelje), kao i lekcijâ koje su u to doba učenici britanskih osnovnih škola morali učiti napamet. Radnja se poigrava s logikom na način koji je roman učinio trajno popularnim i među odraslima i među djecom. Smatra se jednim od najkarakterističnijih primjera žanra književnih priča bez logičkog smisla, a njegov narativni tok i struktura bili su enormno utjecajni, uglavnom na žanr fantastike. Na temelju knjige nastale su brojne kazališne, filmske i televizijske adaptacije. Izraz "zemlja čuda" ušao je u popularnu kulturu kao mjesto sa sanjarskim, fantastičnim osobinama. Izraz "niz zečju rupu" postao je izraz za putovanje u nepoznato.
Stjepan Belošević: Zagorskom željeznicom i njezinim pobočnim prugama
"U drugoj polovici devetnajstog stoljeća, naime poslije listopadske diplome 1860 g. otpočelo se u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji gradnjom željeznica. Tako je željeznička pruga od Zidanog Mosta u Štajerskoj preko Zagreba do Siska, te od Zagreba do Karlovca gradjena u godinama 1861-62. pa predana prometu 1 listopada 1862 g. Ovu željezničku prugu gradilo je „Društvo c. kr. poveljene južne željeznice d. d." (francuski kapital), koje je sagradilo glavnu željeznicu u tadanjoj austrijskoj monarkiji od Beča preko Semeringa, Graza, Zidanog Mosta, Ljubljane do Trsta."
clanak
SKITNICA MORA
"Albatros je ptica iz odjela cjevonoska ili burnica. Ova ptica živi na južnoj polutki i luta preko nepreglednih prostora mora nad oceanskim vodama — od Ohotskoga mora na sjeveru do Antarktika na jugu. Samo na nekoliko sedmica, za vrijeme parenja i leženja mladunaca, albatrosi se nastanjuju na nekom pustom otoku."
Autor0000000829
SLAVENKA DRAKULIĆ
Slavenka Drakulić (04.07.1949., Rijeka, HRV) priznata hrvatska književnica i publicistkinja, koja trenutno živi u Stockholmu i Zagrebu. Završila je studije komparativne književnosti i sociologije na Zagrebačkom sveučilištu 1976. Od 1982. to 1992. je stalna novinarka za dvotjednik "Start" i tjednik "Danas" (oba u Zagrebu), pišući uglavnom o feminističkim temama. Njeni poznatiji radovi u posljednje vrijeme su svakako oni koji se bave ratovima na Balkanu. U romanu "Kao da me nema" se radi o zločinima protiv žena tijekom agresije na BiH, dok "Oni ne bi ni mrava zgazili" je knjiga u kojoj analizira svoja iskustva tijekom posmatranja procesa i zatvorenike Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
Autor0000011048
OTON IVEKOVIĆ
Oton Iveković (Klanjec, 17. travnja 1869. - Zagreb, 4. srpnja 1939.), hrvatski slikar. Još u vrijeme naukovanja kod Hafnera, Quiquereza i Klausena u Zagrebu, a potom u Beču i Münchenu, specijalizirao se za povjesno slikarstvo. Putovao je po domovini, Italiji, Njemačkoj i Americi, te radio i u ateljeu Vlahe Bukovca. Za vrijeme Prvog svjetskog rata slikao je na bojištima, a potkraj života povukao se u dvorac Veliki Tabor. Ivekovićevo je slikarstvo akademsko, ali i puno domoljubnoga romantičkog zanosa. Uz povijesne radove koji su i najpopularniji, primjerice ˝Dolazak Hrvata na more˝, najkvalitetniji su mu radovi neposredne i svježe skice čestih putovanja po Lici, Dalmaciji i Bosni. Djelovao je i kao ilustrator knjiga. Za zagrebačko kazalište izrađivao je nacrte povijesnih kostima, te pisao o kostimografiji. Bavio se i publicistikom, pišući uspomene i putopise u kojima se očituje njegov polemički duh.
Autor0000008634
VLAHO BUKOVAC
Vlaho Bukovac (Biagio Faggioni) (Cavtat, 4. srpnja 1855. - Prag, 23. travnja 1922.) jedan je od najznačajnijih hrvatskih slikara. Studirao je u Parizu i ondje je djelovao petnaestak godina. Došavši 1893. u Zagreb, postaje središnja ličnost umjetničkog i kulturnog života grada. Okuplja mlade umjetnike i književnike, potiče izgradnju ateljea, Umjetničkog paviljona, osniva Društvo hrvatskih umjetnika i nastoji afirmirati hrvatsku umjetnost u svijetu. Od 1903. do smrti živi u Pragu, gdje je bio profesor na Likovnoj akademiji. Bukovčevo djelovanje u Zagrebu obilježava početak novoga razdoblja u hrvatskom slikarstvu. Tada radi velike dekorativne kompozicije: ˝Dubravka˝, ˝Gundulićev san˝ na zastoru u Hrvatskom narodnom kazalištu. U posljednjoj, praškoj fazi slika i eksperimentira u novousvojenoj poentilističkoj maniri. Bukovac je začetnik i glavni predstavnik hrvatske moderne i ide u red naših najplodnijih slikara. Najistaknutiji hrvatski slikar na prijelazu 19. na 20. stoljeće.
NOVELA FILM
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
FILMSKI VJESNIK
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
NARODNI LIST
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
NOVA HRATSKA
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
ILUSTRIRANI VJESNIK
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
Nove varaždinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varaždinske novine u sustavu. Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** časopis 1926-1938. Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled. Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla. Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Liječnički vjesnik
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.