Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
SVJETSKI POPULACIJSKI DAN - 11.07.2012.
Svjetski populacijski dan 11 srpnja, je meunarodni dan koji obiljeava nastojanja za unapreivanje zdravlja obitelji i bolju kvalitetu ivota, te zatitu okolia. UNFPA (United Nations Population Fund) je organizacija koja razliitim aktivnostima promovira programe planiranja obitelji, zatite majke i djeteta,i unapreenja reproduktivnog zdravlja mladih, prevencije spolnih bolesti te bolju kvalitetu ivota.
Dan stradanja Bonjaka u Srebrenici 11.07.1995.
Na dananji dan obiljeava se godinjica genocida nad srebrenikim Bonjacima to su ga 1995. godine poinili Vojska Republike Srpske i Jedinica "korpioni". Dogaaj se smatra jednim od najveih masakara u Europi od Drugog svjetskog rata, u kojem je ubijeno preko 8.000 ljudi. Masakr se generalno smatra jednim od najuasnijih dogaaja u suvremenoj europskoj povijesti. Taj su zloin Meunarodni kazneni sud za bivu Jugoslaviju (ICTY) i Meunarodni sud pravde (ICJ) okvalificirali kao genocid sukladno odredbama konvencije o spreavanju genocida iz 1948. godine. Nakon pada Srebrenice prijavljen je nestanak 8372 osobe bonjake nacionalnosti.
ALBINIZAM
"Jedna je od vrlo zanimljivih ali isto tako i nedovoljno prouenih pojava potpuni albinizam u ivotinjskom svijetu. To je nedostatak pigmenta kod jedinaka, koje pripadaju pigmentiranoj vrsti"
MEA SELIMOVI
Mehmed Mea Selimovi (Tuzla, 26. travnja 1910. - Beograd, 11. srpnja 1982.), knjievnik. Diplomirao je na Sveuilitu u Beogradu. Biran je za predsjednika Saveza knjievnika Jugoslavije, bio je poasni doktor Sarajevskog univerziteta (1971.), redovni lan ANUBiH i SANU. Dobitnik je brojnih nagrada od kojih su najznaajnije NIN-ova nagrada za roman Dervi i smrt (1967.), Goranova nagrada (1967.), Njegoeva nagrada (1967.), potom Dvadesetsedmojulska SRBiH, nagrada AVNOJ-a, itd. Najpoznatiji Selimovievi roman su Dervi i smrt i Tvrava. Pisac se poziva na sredinju europsku narativnu tradiciju, posebice Dostojevskog, kao i na opu struju knjievnog modernizma 20. stoljea. No, noen temperamentnim znaajkama i osebujnom stvaralakom vizijom, Selimovi je stvorio vlastiti izraz koji se ne moe jednoznano svrstati ni u koju kategoriju. Djelo Mee Selimovia je utkano u sredite bonjake knjievnosti, kojoj po tematici i iskazu najvrednijih djela nesumnjivo pripada. Takoer, ono je dijelom i srpske knjievnosti, svjesnim autorovim zahtjevom, kao i uronjenou nemaloga dijela opusa u srpske knjievne i kulturne teme. Umro je 11. srpnja 1982. godine u Beogradu.
TOMISLAV DURBEI
Tomislav Durbei(11.07.1928.,Ni - 14.08.2001.,Paris), knjievnik, redatelj i profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Studirao na Filozofskom fakultetu i Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Kazalini redatelj i redovni profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Pjesnik i dramski pisac. Postavio je oko 150 dramskih, opernih i svojih djela na pozornice Zagreba, Dubrovnika, Beograda, Sarajeva, Pritine, Splita, Rijeke, Zenice i na nekim inozemnim kazalinim scenama. lan Drutva hrvatskih dramskih umjetnika i Hrvatskog centra PEN-a. Nagraen dravnom nagradom V. Nazor za ivotno djelo.
PAR LAGERKVIST
Pr Fabian Lagerkvist (Vxj, 23. svibnja 1891. - Stockholm, 11. srpnja 1974.), vedski knjievnik. Vrlo rano se suprotstavlja obiteljskoj religioznosti i prihvaa vjeru u svijet budunosti, te objavljuje svoje prve oporbenjake tekstove i po idejama i po izboru. U kritiko-teorijskim radovima napada izroeni naturalizam, zahtijevajui od knjievnosti jednostavnost folklorne predaje. Uzor su mu neposrednosti i saetost Biblije, Kurana, sjevernjakih saga i stare egipatske lirike. Prvi je vedski ekspresionist, u pjesmama i dramama izraava kaotini svijet iz doba Prvoga svjetskog rata, oslanjajui se na djela kasnog Strindberga. U meuratnom razdoblju u njegovo djelo probijaju i svjetliji tonovi, koji se 30-ih godina ponovno pomrauju, kada Lagerkvist nastupa kao otar borac protiv diktature i neovjenosti. Godine 1933. kada Hitler dolazi na vlast, Lagerkvist pie Krvnika, djelo koje je nedvojben protest protiv nasilja. Neprestano obuzet problemom zla, u svojoj najznaajnijoj prozi Patuljak, predstavlja utjelovljenje svih negativnih ljudskih znaajki, pa pomou likova renesanse, simbolizira moderna stanja. Godine 1951. dobio je Nobelovu nagradu za knjievnost.