![IDX02266 - Izabrane pjesme [Elektronièka graða]](../m3/s/1/n/X02266--MX0001.jpg)
![IDX02256 - Der Teufel [Elektronièka graða] [zbirka](../m3/s/1/n/X02256--MX0001.jpg)
![IDX02255 - Apatrid [Elektronièka graða] [zbirka iza](../m3/s/1/n/X02255--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-graða, knjige
E-graða, èasopisi
E-graða, novine
E-graða, E-knjiga
E-graða, sitni tisak
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, rukopisi
E-graða, note
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-knjige za posudbu
Besplatne E-knjige
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Svjetski dan kitova i dupina - 30.06.
Svake godine se 30. lipnja obilježava Svjetski dan kitova i dupina. Stoga je ovo dobra prilika da se podsjetimo kako su dupini u Hrvatskoj zaštiæeni. Naime, kod Vodnjana se od 2007. pokušavao izgraditi dupinarij, ali je tada pokrenuta velika akcija protiv zatoèavanja morskih sisavaca koja je urodila plodom. Prema populacijskom istraživanju, u proteklih petnaestak godina smanjio se broj dupina u Jadranskom moru za gotovo èetrdeset posto. Kako u buduænosti ne bismo promatrali izumiranje još jedne vrste dupina, potrebno je konkretno i zakonski zaštiti podruèje u kojem najviše obitavaju i proglasiti ga rezervatom.
Svake godine se 30. lipnja obilježava Svjetski dan kitova i dupina. Stoga je ovo dobra prilika da se podsjetimo kako su dupini u Hrvatskoj zaštiæeni. Naime, kod Vodnjana se od 2007. pokušavao izgraditi dupinarij, ali je tada pokrenuta velika akcija protiv zatoèavanja morskih sisavaca koja je urodila plodom. Prema populacijskom istraživanju, u proteklih petnaestak godina smanjio se broj dupina u Jadranskom moru za gotovo èetrdeset posto. Kako u buduænosti ne bismo promatrali izumiranje još jedne vrste dupina, potrebno je konkretno i zakonski zaštiti podruèje u kojem najviše obitavaju i proglasiti ga rezervatom.
"Žuti pakao"
"Žutim paklom — zovu svoj život radnici sumpornih rudnika Sicilije. Sicilija je jedan od velikih otoka Sredozemnoga mora južno od Apeninskog poluotoka. Nalazišta sumpora nalaze se na jugoistoènom dijelu otoka, u Katanijskoj ravnici, na podnožju vulkana Etna. Ova jednolièna, pustinjska ravan, posijana je sitnim (50—100 cm) kraterima — izvorima najbogatijih sumpornih nalazišta."
"Žutim paklom — zovu svoj život radnici sumpornih rudnika Sicilije. Sicilija je jedan od velikih otoka Sredozemnoga mora južno od Apeninskog poluotoka. Nalazišta sumpora nalaze se na jugoistoènom dijelu otoka, u Katanijskoj ravnici, na podnožju vulkana Etna. Ova jednolièna, pustinjska ravan, posijana je sitnim (50—100 cm) kraterima — izvorima najbogatijih sumpornih nalazišta."
JULI ZEH
Juli Zeh (Bonn, 30. lipnja 1974.), njemaèka književnica. Juli Zeh suvremena je njemaèka književnica. Roðena je 1974. u Bonnu, diplomirala je pravo i književnost te živi u Leipzigu. Zeh je studirala pravo u Passau, Leipzigu i Krakovu (Poljska). Spiegel ju je nominirao za jednu od najutjecajnijih žena Njemaèke. Autorica je devet knjiga i dobitnica niza nagrada. Godine 2002. osvojila je Deutscher Bücherpreis za najbolji debitantski roman Orlovi i anðeli, a 2008. za roman Zaigranost Prix Cévennes za najbolji europski roman. Godine 2001. Zeh je putovala u Bosnu i Hercegovinu nakon èega je napisala knjigu ½Die Stille ist ein Geräusch½ (Tišina je zvuk). Knjige su joj objavljene u 29 zemalja.
Juli Zeh (Bonn, 30. lipnja 1974.), njemaèka književnica. Juli Zeh suvremena je njemaèka književnica. Roðena je 1974. u Bonnu, diplomirala je pravo i književnost te živi u Leipzigu. Zeh je studirala pravo u Passau, Leipzigu i Krakovu (Poljska). Spiegel ju je nominirao za jednu od najutjecajnijih žena Njemaèke. Autorica je devet knjiga i dobitnica niza nagrada. Godine 2002. osvojila je Deutscher Bücherpreis za najbolji debitantski roman Orlovi i anðeli, a 2008. za roman Zaigranost Prix Cévennes za najbolji europski roman. Godine 2001. Zeh je putovala u Bosnu i Hercegovinu nakon èega je napisala knjigu ½Die Stille ist ein Geräusch½ (Tišina je zvuk). Knjige su joj objavljene u 29 zemalja.
FRANJO KOŠÆEC
Franjo Košæec (08.02.1882.- 30.06.1968.),profesor, biolog i entomolog. Varaždinski gimnazijski profesor i entomolog, koji je svoje velike zbirke prirodnina poklonio gradu Varaždinu 1959. godine. Entomološka zbirka Franje Košæeca jedna je od najvrednijih entomoloških zbirki u Hrvatskoj, a èini glavninu fundusa ovog odjela. Zastupljena entomološka graða, koja broji oko 50.000 primjeraka. Sakupljana je u periodu od 1903. g. do danas, na podruèju šire varaždinske okolice (sjeverozapadna Hrvatska).
Franjo Košæec (08.02.1882.- 30.06.1968.),profesor, biolog i entomolog. Varaždinski gimnazijski profesor i entomolog, koji je svoje velike zbirke prirodnina poklonio gradu Varaždinu 1959. godine. Entomološka zbirka Franje Košæeca jedna je od najvrednijih entomoloških zbirki u Hrvatskoj, a èini glavninu fundusa ovog odjela. Zastupljena entomološka graða, koja broji oko 50.000 primjeraka. Sakupljana je u periodu od 1903. g. do danas, na podruèju šire varaždinske okolice (sjeverozapadna Hrvatska).
STANKO VRAZ
Stanko Vraz (pravo ime Jakob Frass, od njem. Freisass)(30. 6. 1810, Cerovac, Ljutomer - 24. 5. 1851, Zagreb). U Mariboru 1830. završava njemaèku gimnaziju (gramatiku i humaniora). Filozofiju, tj. dva završna razreda današnje srednje škole, polazio je u Grazu. Godine 1833. susreæe se u Grazu s hrvatskim preporodnim prvakom Ljudevitom Gajem. Za praznika 1835. upoznao se Vraz s mladom Gajevom neæakinjom Julijanom Cantilly (1812 - 1842), kæerkom imuænoga trgovca i gradskog senatora u Samoboru. Pod dojmom osobne povrijeðenosti zbog stava Prešerenova književnog kruga, Vraz se lako oduševio za Gajeve preporodne ilirske ideje. Sve èešæe posjeæuje Zagreb i sve više se približava duhovnoj struji hrvatskoga narodnog preporoda. Kad je 1835. poèela izlaziti u Zagrebu ½Danica ilirska½, Vraz postaje njezinim suradnikom. Prvu pjesmu na hrvatskom jeziku Stana i Marko objavio je 12. rujna 1835. u ½Danici½ s potpisom ½Stanko Vraz, Ilir iz Štajera½. Godine 1839. potpuno se opredjeljuje za hrvatsku književnost i nastanjuje u Zagrebu.
Stanko Vraz (pravo ime Jakob Frass, od njem. Freisass)(30. 6. 1810, Cerovac, Ljutomer - 24. 5. 1851, Zagreb). U Mariboru 1830. završava njemaèku gimnaziju (gramatiku i humaniora). Filozofiju, tj. dva završna razreda današnje srednje škole, polazio je u Grazu. Godine 1833. susreæe se u Grazu s hrvatskim preporodnim prvakom Ljudevitom Gajem. Za praznika 1835. upoznao se Vraz s mladom Gajevom neæakinjom Julijanom Cantilly (1812 - 1842), kæerkom imuænoga trgovca i gradskog senatora u Samoboru. Pod dojmom osobne povrijeðenosti zbog stava Prešerenova književnog kruga, Vraz se lako oduševio za Gajeve preporodne ilirske ideje. Sve èešæe posjeæuje Zagreb i sve više se približava duhovnoj struji hrvatskoga narodnog preporoda. Kad je 1835. poèela izlaziti u Zagrebu ½Danica ilirska½, Vraz postaje njezinim suradnikom. Prvu pjesmu na hrvatskom jeziku Stana i Marko objavio je 12. rujna 1835. u ½Danici½ s potpisom ½Stanko Vraz, Ilir iz Štajera½. Godine 1839. potpuno se opredjeljuje za hrvatsku književnost i nastanjuje u Zagrebu.
IVAN TRNSKI
Ivan Trnski (01.05.1819., Stara Raèa -30.06.1910., Zagreb) bio je pjesnik, pripovjedaè,i prevoditelj i saborski zastupnik. Odrastao i školovao se u zagrebaèkom sirotištu kod biskupa Alagoviæa. Gimnaziju pohaða u Zagrebu, a školu za upravnog èasnika u vojnoj administraciji završava u Grazu 1841. Cijeli radni vijek provodi u upravnoj službi po razlièitim gradovima Vojne krajine. Obavljao je i politièke funkcije; 1865. slunjski je zastupnik u Saboru, a 1871. izabran je za velikoga župana Bjelovarske županije. Izabran je za prvoga predsjednika Društva hrvatskih književnika (1901.) Djela: Pjesme (1842.), Zvekan opet na svietu (1844.), Kriesnice I-II (1863.-65.), Uèitelj Dobrašin (1871.), Svekolika mu djela I-II (1881.,1882.), Ana Loviæeva (1890.), Jezerkinje (1896.), Ban Berislaviæ (1896.), Božiæna slava i mir božanje (1897.), Iz slavenske rodbine (1904.), Pripovijesti (1910.)
Ivan Trnski (01.05.1819., Stara Raèa -30.06.1910., Zagreb) bio je pjesnik, pripovjedaè,i prevoditelj i saborski zastupnik. Odrastao i školovao se u zagrebaèkom sirotištu kod biskupa Alagoviæa. Gimnaziju pohaða u Zagrebu, a školu za upravnog èasnika u vojnoj administraciji završava u Grazu 1841. Cijeli radni vijek provodi u upravnoj službi po razlièitim gradovima Vojne krajine. Obavljao je i politièke funkcije; 1865. slunjski je zastupnik u Saboru, a 1871. izabran je za velikoga župana Bjelovarske županije. Izabran je za prvoga predsjednika Društva hrvatskih književnika (1901.) Djela: Pjesme (1842.), Zvekan opet na svietu (1844.), Kriesnice I-II (1863.-65.), Uèitelj Dobrašin (1871.), Svekolika mu djela I-II (1881.,1882.), Ana Loviæeva (1890.), Jezerkinje (1896.), Ban Berislaviæ (1896.), Božiæna slava i mir božanje (1897.), Iz slavenske rodbine (1904.), Pripovijesti (1910.)
MIHOVIL PAVLEK–MIŠKINA
Mihovil Pavlek – Miškina (Ðelekovec kod Koprivnice, 24. rujna 1887. - logor Stara Gradiška, 30. lipnja 1942.), hrvatski književnik. U rodnom selu završio 5 razreda osnovne škole, ali svojom bistrinom izrastao u predstavnika narodne inteligencije svoga vremena i borca za socijalnu pravdu. Zaèetnik književne misli i predvodnik grupe seljaka-pisaca u Hrvatskoj. U svojim prozama sa seoskom tematikom izražava protest protiv društvene nepravde. Njegove pjesme pretežno su retoriène i prigodne, bez snažnog realizma, ali sa socijalnim mislima. Šime Vuèetiæ istièe da su Pavlekove kajkavske pjesme (prvi put kao ciklus zajedno objavljene u 115. knjizi edicije ½Pet stoljeæa hrvatske književnosti½) najbolji dio njegovog pisanja i pjevanja. Svoj život u mladosti i poèetak književnog stvaranja opisao ukratko u ½Zborniku hrvatskih seljaka½ (1937). Prvi Pavlekov književni sastav bio je ½Nekrolog½ Antunu Radiæu. Potpisao ga je pseudonimom Miškina bojeæi se da mu se tko ne naruga zbog pisanja. ½Pod tim je imenom postao omiljen i poznat u Hrvatskoj i izvan nje.½ (Franjo Gaži).
Mihovil Pavlek – Miškina (Ðelekovec kod Koprivnice, 24. rujna 1887. - logor Stara Gradiška, 30. lipnja 1942.), hrvatski književnik. U rodnom selu završio 5 razreda osnovne škole, ali svojom bistrinom izrastao u predstavnika narodne inteligencije svoga vremena i borca za socijalnu pravdu. Zaèetnik književne misli i predvodnik grupe seljaka-pisaca u Hrvatskoj. U svojim prozama sa seoskom tematikom izražava protest protiv društvene nepravde. Njegove pjesme pretežno su retoriène i prigodne, bez snažnog realizma, ali sa socijalnim mislima. Šime Vuèetiæ istièe da su Pavlekove kajkavske pjesme (prvi put kao ciklus zajedno objavljene u 115. knjizi edicije ½Pet stoljeæa hrvatske književnosti½) najbolji dio njegovog pisanja i pjevanja. Svoj život u mladosti i poèetak književnog stvaranja opisao ukratko u ½Zborniku hrvatskih seljaka½ (1937). Prvi Pavlekov književni sastav bio je ½Nekrolog½ Antunu Radiæu. Potpisao ga je pseudonimom Miškina bojeæi se da mu se tko ne naruga zbog pisanja. ½Pod tim je imenom postao omiljen i poznat u Hrvatskoj i izvan nje.½ (Franjo Gaži).
Digitalizirali smo èasopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeæa koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i dogaðanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko èasopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Meðu njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** èasopis 1926-1938.
Zahvaljujuæi Gradskoj knjižnici "Metel Ožegoviæ" iz Varaždina dobili smo moguænost digitaliziranja èasopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i dogaðanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omoguæeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati æemo ga tempom kojim æemo stiæi pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti æe brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Lijeènièkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike èeške manjine informira o djelatnosti Saveza Èeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju èeških kulturno-umjetnièkih udruga, vijeæa i predstavnika èeške manjine te škola s nastavom na èeškom jeziku. Posebnu pažnju posveæuje uzajamnim odnosima èeškog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Ðuro Sudeta na webu
WEB stranica posveæena Ðuri sudeti povodom stote godišnjice roðenja
(1903.-2003.)
Novosti
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike èeške manjine informira o djelatnosti Saveza Èeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju èeških kulturno-umjetnièkih udruga, vijeæa i predstavnika èeške manjine te škola s nastavom na èeškom jeziku. Posebnu pažnju posveæuje uzajamnim odnosima èeškog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
