Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
OSVOJEN JUNI POL
Roald Amundsen i njegov tim prvi su ljudi koji su stigli na zemljin juni pol.Nadahnut ekspedicijom Fridtjofa Nansena na Grenland 1888. godine,Amundsen je odluio svoj ivot posvetiti istraivanju. Godine 1910. - 1912. vodio je antarktiku ekspediciju na brodu Fram koja je prva stigla do Junog pola, natjeui se sa suparnikom britanskom skupinom koju je vodio Robert Scott. Amundsenov brod je pristao na Antarktik, 14. prosinca 1911. gdje pravi logor Framheim koji je bio 111 km blie polu nego Scottov. Ipak trasa kojom je Scott mislio ii ka Junom polu bila je bolje istraena jer se koristio opisima Ernest Shackletonovim prijanjih putovanja. Amundsenova zadatak je bio nai jednu novu stazu kroz Transantartika brda.
Otto Seemann: Mythologija Grka i Rimljana
Poetske pripoviesti o porodu, ivotu i djelih starih poganskih bogova i heroja ili polubogova zovemo mythi. Za pravo jest naa rie pria samo prievod grke riei mythos, pa nam stoga takodjer esto i rabi u posve istom znamenu. No ipak se mue prihvatilo, te one pripoviesti, koje kazuju o ivotu i djelih bogova, naroito zovemo mythi, doim pripoviesti o djelih heroja obiajemo zvati priami. Obje se lue od basne tim, to nisu kao ona puki tvor ive mate, nego im je uviek osnova kakov bilo sbiljski dogadjaj, budi svedj se ponavljajui prirodni pojav, budi posebna povjestna sgoda, akoprem je kadto radi mnogih pjesnikih dodataka i razirenja vrlo teko prvotnu jezgru svakoga mytha jasno i razgovjetno razabrati.
Vrijednost geotermijske stepenice
to su tono geotermijske stepenice, te kako su i u koliko grupa podijeljene, proitajte u lanku.
NOSTRADAMUS
Nostradamus (14. prosinca 1503. - 2. srpnja 1566.), roen kao Michel de Nostredame, je francuski lijenik i prorok. Njegova knjiga Proroanstva izdana je u milijune primjeraka i danas je najpoznatija knjiga proroanstava ikad tiskana. Njegovi roditelji bili su neplemenitog porijekla iz okolice grada Avignona. Kako je doba u kojem je Nostradamus ivio bilo i doba Inkvizicije, njegovi roditelji preli su sa idovstva na Katolianstvo kada je Nostradamusu bilo devet godina. Godine 1522. roditelji Nostradamusa alju na studij medicine u Montpellier. Nakon tri godine Nostradamus dobiva lijeniku licencu te odlazi u seoske dijelove Francuske kako bi pomagao rtvama kuge koja je u to doba harala Francuskom. Godine 1550. objavio je Almanah, a nakon 1554. Predvianja - knjigu koja je ini se bila uspjena i ohrabrila ga da se ozbiljnije pozabavi Proroanstvima. Jednu od prostorija u kui pretvorio je u sobu u kojoj je, kako kae u Proroanstvima, radio nou okruen okultnim knjigama. Glavni izvor njegovih maginih inspiracija bila je knjiga zvana De Mysteriis Egyptorum.
MIROSLAV KRALJEVI
Miroslav Kraljevi (Gospi, 14. prosinca 1885. - Zagreb, 16. travnja 1913.), hrvatski slikar, rodom iz Poege. Meu najpoznatijim su mu djelima Djevojica s lutkom, Autoportret s lulom, Mali autoportret s paletom, Bonvivant, Park Luxembourg te Veliki enski akt. Umire u 28. godini ivota od tuberkuloze. U Kraljevia susreemo kako impresionistike (na primjer u djelu Park Luxembourg), tako i ekspresionistike elemente (ene u parku) kojima je umjetnik dao osobni karakter. U svome repertoaru slika portret, akt, pejza, mrtvu prirodu, pri emu slikajui portret postie svoj autentini likovni izraz. Koristi se ponekad Cezanneovim metodama (kao na primjer kod slike Autoportret s lulom koji je slikao u Parizu).