Sveta Lucija od Sirakuze (284. - 303.) takoer znana kao i Sveta Lucija je kranska muenica koja je zbog svoje vjere podnijela muenitvo 303. godine. Njen dan slavi se 13. prosinca. Obiaj je da se prati i zapisuje vrijeme kroz 12 dana od Lucije do Boia. Puka predaja kae da e sljedee godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme, kakvo je u odgovarajui dan od Lucije do Boia. Na njen dan takoer se sije penica, simbola ivota kod krana. Na taj datum sve Lucije, Luce, Lucijane, Luciane i ostali slave svoj imendan. Kripta splitske katedrale posveena je ovoj svetici.
Petak 13.
Smatra se kako petak 13. svoju reputaciju vue ve stotinama ili ak tisuama godina, no prava je istina kako je rije o relativno novovjekom izumu ljudske razbibrige koji datira u posljednjih, neto vie od stotinjak godina (biografija G. Rossinia iz 1869.)Fobija ili strah od petka 13. ima i svoj struni naziv; Paraskevidekatriaphobia.Naziv je izvedenica od grkih rijei Paraskevi (petak), dekatreis (trinaest) te rijei phobia (fobija, strah). Postoji jo i termin Triskaidekaphobia koji porijeklo takoer vue iz grkog jezika; Tris (tri), Kai ( veznik; i) te, Deka (desetica, deset), ove rijei zajedno oznaavaju broj 13. Njima je na kraju pridodana ve spomenuta Phobia kao istoznanica za strah. Ovaj se termin pojavljuje tek 1911. godine.
Prema istraivanjima, vie od 80 posto nebodera u svijetu nema 13. kat. Neuspjeli put "Apolla 13" na Mjesec pripisuje se upravo tom broju. U hotelima i bolnicama esto ne postoji soba s tim brojem. Gospodarstvo svakog petka 13. izgubi znaajne iznose novca zbog toga to ljudi na taj dan odbijaju raditi stvari koje obino rade ostalim danima u tjednu. S druge strane, koristi od kontroverznog mita uvelike ima filmska industrija, pa je motiv petka 13. esto dobar recept za uspjenu zaradu horror filmova.
A kakva su vaa iskustva s petkom 13.?
Danas neka djeca vjeruju da u stvarnosti postoje ljubiaste krave,no ve je 1923. godine postojao odreeni postotak gradske djece u Americi koji ne zna kako izgledaju odreene domae ivotinje, a to u to vrijeme djeca ne raspoznaju kod nas proitajte u lanku.
Heinrich Heine (Dsseldorf, 13. prosinca 1797. - Pariz, 17. veljae 1856.), njemaki knjievnik . Najvei je liriar njemakog romantizma. Pisao je pjesme, pripovijesti i eseje. Bio je pjesnik iroke popularnosti s mnotvom uenika i imitatora posvuda u Europi. Njegova najpoznatija ostvarenja su: poetska zbirka "Knjiga pjesama", "Florentinske noi", "Njemaka - jedna zimska pria".
August Ivan Nepomuk Eduard enoa (Zagreb, 14. studenog 1838. - Zagreb, 13. prosinca 1881.), hrvatski romanopisac, pripovjeda, pjesnik, kritiar i feljtonist. Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljea, i istinski tvorac moderne hrvatske knjievnosti. Dovoljno je rei da je prvi pravi hrvatski romanopisac (djelo Petra Zorania, Planine, samo uvjetno moemo nazvati romanom), autor opsenoga korpusa romana, toga egzemplarnoga anra suvremene literature, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezinoga standarda (esto je naglaavana enoina uloga kao jezikotvorca, ovjeka koji je vie uinio za elastinost i izraajnost suvremenoga hrvatskoga jezika od legije rjenikopisaca i puristikih savjetodavaca). Zbog njegove veliine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj knjievnosti, razdoblje oko njegove smrti naziva se enoino doba. August enoa umro je od posljedica upale plua koju je zaradio dok je kao gradski senator skrbio za unesreene u Velikom potresu 1880.
