Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
IZUMLJENA KOARKA
U ranom prosincu 1891., doktor James Naismith, kanadski lijenik, na tadanjem Sveuilitu McGill (danas Sveuilite Springfield), osmislio je sasvim novu dvoransku igru s namjerom zadravanja kondicije svojih uenika tijekom dugih zima. Nakon odbijanja ideja objanjenjem da su pregrube ili nepotpune, prilagodio je nekoliko sportova u jednu cjelinu i napisao je jednostavna pravila. Stavio je ko na visinu od 3.05 metara (10 stopa). Taj ko se razlikovao od dananjega po tome to je imao vrsto dno, dok dananji koevi imaju mreicu koja proputa loptu. Dok su koevi imali vrsto dno, svaki put nakon postignutoga koa lopte su se morale izbijati iz koa. Naismithova nova igra bila je vrlo slina rukometu koji je nastao otprilike u isto vrijeme kao i koarka, krajem 19. stoljea.
INTERNACIONALNI DAN AJA
Internacionalni dan aja je dan koji se obiljeava od 2005. godine u mnogim zemljama koje proizvode aj, kao to su Banglade, Nepal, Vijetnam, Indonezija, Kenija, Malavi, Malezija, Uganda, Indija i Tanzanija. Meunarodni dan aja ima svrhu da svrati panju vlad i graana na utjecaj globalne trgovine aja na radnike, male uzgajivae i potroae. Prvi internacionalni dan aja proslavljen je 15. prosinca 2005. godine u New Delhiju, a proslava drugog internacionalnog dana aja odrana je na ri Lanki 15. prosinca 2006. Proslava meunarodnog dana aja i Globalne ajne konferencije prethodno su zajedniki organizirane od strane pokreta Trgovakog sindikata.
Mlijeko kao hrana
Vrlo je poznata injenica, da je mlijeko veoma hranjivo i da ga ljudi vrlo mnogo upotrebljavaju no mlijeko nije oduvijek bilo hranom ovjeku. Mnogi narodi uivaju mlijeko samo u najmlaim godinama, a da ga poslije ni ne okuse.
FRIEDENSREICH HUNDERTWASSER
Friedensreich Regentag Dunkelbunt Hundertwasser (roen Friedrich Stowasser, Be, 15. prosinca 1928. Queen Elizabeth II (brod), Pacifik, 19. veljae 2000.), austrijski slikar, grafiar i arhitekt. Sa samo pet godina poinje otkrivati umjetnost i radi prve crtee. 1936. upisuje se u Montessori kolu, ali je naputa nakon godine dana zbog financijskih problema. U koli primjeuju njegov neobini smisao za boje i oblike. 1948. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Beu, u klasi Robina Christiana Andrersena. Nakon to je prikupio osnovna znanja o proporcijama tijela, crtanju akta i kopiranju iz prirode, naputa akademiju jer smatra da mu ona vie nita ne moe ponuditi. Postao je svjetski poznat ve od kasnih 60-ih godina, jer nakon boravka u Parizu slijede neprestane izlobe, predavanja i performansi. Od vremena kada je naslikao svoju prvu spiralu, 1953. godine u ateljeu svojega prijatelja Rena Bra, Hundertwasser je uvrstio svoju viziju svijeta i svoj odnos prema izvanjskoj stvarnosti. Bio je to odnos osmiljen kao osmoza, postupni prijelaz koji slijedi razine svijesti, a u svojem je sreditu uvijek imao njegovo unutarnje "ja".
GUSTAVE EIFFEL
Alexandre Gustave Eiffel (Dijon, 15. prosinca 1832. - Pariz, 27. prosinca 1923.), francuski konstruktor, poznat po konsturkciji Eiffelova tornja u Parizu. Nakon studija kemije posvetio se graditeljstvu. Bio je autor brojnih umjetnikih graevina, meu kojima se posebno istiu Kip slobode u New Yorku (1886. - bio je konstruktor armature, Frdric Bartholdi je autor skulpture), potom eljezniki vijadukti Garabit preko rijeke Truye93#&re kraj St. Floura u Francuskoj (1880. 1884.) te Maria Pia preko rijeke Duero kraj Porta u Portugalu (1878.), mostovi preko rijeke Tise kraj Szegeda u Maarskoj (1881.), rijeke Garonne u Bordeauxu i naposljetku skladite Bon-March u Parizu (1876.), paviljon grada Pariza za izlobu 1878. godine te kolodvor u Budimpeti. Za Svjetsku izlobu u Parizu 1889. godine, Eiffel je konstruirao toranj koji je postao zatitnim znakom Pariza. Eiffelov toranj je do 1931. godine bio najvea graevina na svijetu (300,5 m; s antenom 320,8 m).
WALT DISNEY
Walt Disney (Chicago, 5. prosinca 1901. - Los Angeles, 15. prosinca 1966.), ameriki crta animiranog filma i producent. Jedna od najprosperitetnijih i najmonijih linosti svjetskog filma, Walt Disney je nedvojbeno najzasluniji za popularizaciju crtanog filma. Na kolovanju u Kansasu upoznao je Uba Iwerksa, s kojim je osnovao kompaniju. Meutim, kompanija je ubrzo propala, te su suradnici sreu odluili iskuati u Hollywoodu. Alice Comedies, serija o djevojici koja putuje u svijet animiranih likova, i Oswald the Lucky Rabbit su im donijeli uspjeh, no 1928. su njihovi distributeri M. J. Winkler i Charles Mintz prisvojili prava na lik zeca. Rezultat Disneyjevog crtanja na povratku kui, u vlaku, bio je Miki Maus. 1934. je godine poeo raditi na svom prvom dugometranom filmu. Unato sumnjiavosti Hollywooda Snjeguljica i sedam patuljaka osvojila je publiku i 8 Oscara, te pokrenula novi val u filmskoj industriji. Osvojio je sveukupno 22 Oscara i 3 Zlatna globusa.