Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
DAN ORUANIH SNAGA - 28.05.1991.
28. svibnja 1991. odrana je sveana smotra Zbora narodne garde na stadionu NK Zagreb u Kranjevievoj ulici. Tada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a, a u rujnu iste godine oruane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku. Oruane snage RH danas su suvremena, profesionalno organizirana i efikasna vojna organizacija spremna u svakom trenutku spremna odgovoriti sigurnosnim izazovima.
Dan Amnesty International
Amnesty International vjerojatno je najpoznatija skupina za ljudska prava u svijetu. Meunarodnu organizaciju osnovao je na dananji dan 1961. godine britanski odvjetnik Peter Benenson a bavi se brojnim sluajevima ljudskih prava ukljuujui ukidanje smrtne kazne, osiguravanje besplatnog suenja i oslobaanje politikih zatvorenika i zatoenika savjesti. Ti su ljudi zatoeni iz nelegalnih razloga, na primjer, radi njihove vjere ili nacionalnosti. Na Boi, Amnesty International organizira kampanju prodaje estitki, gdje ljudi koji podupiru njihove akcije alju boine estitke politikim zatvorenicima i zatoenicima savjesti kako bi ih podsjetili da nisu zaboravljeni. Dan Amnesty International prilika je date svoj doprinos sudjelovanjem na lokalnom sastanku, davanjem donacije, potpisivanjem peticije ili pisanjem pisma nade zatvorenicima. Pridruite se akciji.
UMJETNO SUNCE
"Godine 1896. je danski lijenik Niels Ryberg Finsen, kojemu je tada bilo 36 godina, iznio svoja opaanja o upotrebi koncentriranih zraka svjetlosti, koje djeluju kemijski. Anegdota pria, da je do svojih otkria doao promatrajui maku, koja je leala na suncu, te se je pomalo pomicala, kad joj se pribliavala sjena, tako da je uvijek ostala na suncu."
MILJENKO JERGOVI
Miljenko Jergovi (Sarajevo, 28.05.1966.), novinar i knjievnik. Pisac pria, dramskih tekstova, pjesama i novinskih lanaka. Najpoznatiji kao autor pripovijetki tematski vezanih uz Bosnu i Hercegovinu. Njegova djela, prevedena na dvadesetak jezika meu najpopularnijim su naslovima suvremenog regionalnog izdavatva. lan je hrvatskog i bosanskohercegovakog centra PEN. Roen je i odrastao u Sarajevu, gdje je diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Njegov knjievniki talent prepoznat je prvom pjesnikom zbirkom Opservatorija Varava objavljenom 1988. godine, za koju je dobio Goranovu nagradu i Nagradu Mak Dizdar. Kasnije objavljuje jo dvije zbirke poezije. Godine 1992. poinje suradnju s tjednikom Nedjeljna Dalmacija, kao novinar i urednik. 1993. godine seli u Zagreb. Njegova prva, najpoznatija i najuspjenija zbirka pripovijetki o kaotinoj svakodnevici ivota u zaraenoj Bosni i Hercegovini Sarajevski Marlboro, objavljena 1994. godine, osigurava mu meunarodno priznanje. Djelo je nagraeno Nagradom za mir Ericha-Marije Remarquea i Nagradom Ksaver andor Gjalski. Od tada objavljuje pripovijetke, eseje i romane razliite tematike, kao i kolumne i lanke u brojnim izdanjima s podruja bive Jugoslavije.
TIHOMIL JELAKOVI
Prof.dr.sc.Tihomil Jelakovi (28.05.1914.,Glinsko Novo Selo - 14.04.1978., Zagreb), znanstvenik i centralna linost radiotehnike i akustike izobrazbe u Hrvatskoj, i to u njenom snanom razvojnom ciklusu, u drugoj polovici 20. stoljea. Kao inenjer radi (1940 - 1952. g.) u pogonu studijske tehnike na Radio stanici Zagreb, koji se pod njegovim vodstvom razvio u tadanji najvei centar radiotehnike u Hrvatskoj, u Radioindustriju Zagreb. Taj razvoj je omoguio vei broj kvalificiranog osoblja, iz strune kole koju je prof. Jelakovi vodio 1947. g. (u reiji Radio stanice).Prof. Jelakovi je 1951. g. izabran za docenta na Tehnikom fakultetu u Zagrebu, koji se razvio u Elektrotehniki fakultet (kasnije u Fakultet elektrotehnike i raunarstva), na kojem 1962. g. postaje redovni profesor. God. 1954. osnovao je na Elektrotehnikom fakultetu Zavod za elektroakustiku, s nastavnim programom iz podruja akustike, elektroakustike i prijemne tehnike. Osnutkom postaje predstojnikom Zavoda, na kojoj dunosti ostaje do svoje smrti 14. 4. 1978.g. Prof. Jelakovi je cijeli svoj radni vijek posvetio izuavanju, nastavnom djelovanju i pisanju literature iz podruja radiotehnike i akustike. Bio je urednik i jedan od osnivaa asopisa Radio, koji je poeo izlaziti u jesen 1945. g.
ANNE BRONTE
Anne Bront (Thronton, 17. sijenja 1820. - Scarborough, 28. svibnja 1849.) je engleska knjievnica i pjesnikinja, najmlaa iz literarne obitelji Bront. Anne je roena u selu Thronton, u pokrajini Yorkshire kao najmlaa i zadnja od 6 djece 17. sijenja 1820. Njezina majka Maria Branwell Bront preminula je od raka 1821., godinu dana poslije, nakon to se njezina obitelj preselila u Haworth. Dok je bila dijete njezine dvije najstarije sestre Maria i Elizabeth preminule su od tuberkuloze i nakon toga mnogo je pisano o tome kako su ti tragini dogaaji utjecali na njen ivot i ivot njezinih sestara Charlotte i Emily, kao i na njihovo pisanje. Annine pjesme izdane su, zajedno s onima njenih sestara, 1846. pod pseudonimom Acton Bell. Kratko nakon smrti njenog brata Branwella i sestre Emily na zimu 1848. i Anne je umrla u Scarboroughu 28. svibnja 1849. Pokopana je u Dvoritu Sv. Mary. Djela pod pseudonimom Acton Bell Agnes Grey - izdano 1847. The Tenant of Wildfell Hall - izdan 1848.
IAN FLEMING
Ian Fleming (Mayfair, London 28. svibnja 1908. - Canterbury, 12. kolovoza 1964.), britanski pisac i novinar, najpoznatiji kao tvorac serije romana o James Bondu. kolovan je u prestinoj koli za djeake, Eton. Proslavio se serijalom romana o tajnom agentu Jamesu Bondu, jednom od najveih hitova knjievnosti 20. st. jo poznatijem po filmovima koji se snimaju i danas. Naslovi su: Casino Royale (1953.), ivi i pusti umrijeti (Live and let die) (1954.), Moonraker (1955.), Dijamanti su vjeni (Diamonds are forever) (1956.), Iz Rusije s ljubavlju (From Russia with Love) (1957.), Dr. No (1958.), Goldfinger (1959.), Samo za tvoje oi (For your eyes only) (1960.), pijun koji me volio (The spy who loved me) (1962.), U slubi njenog Velianstva (On her Majestys secret service) (1963.), Samo dvaput se ivi (You only live twice) (1964.), ovjek sa zlatnim pitoljem (The man with the golden gun) (1965.), Octopussy and The Living Daylights (1966.) Operacija Grom (Thunderball) (1961.) Prvi film o Bondu snimljen je 1962. kad se u ulozi Bonda pojavljuje mladi Sean Connery, koji glumi u sljedeih 5 filmova. U ulozi Bonda se do danas okualo 6 glumaca.