Pretraživanje kataloga
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Hrvatski dan liječnika
26. veljače 1874. godine osnovan je Hrvatski liječnički zbor kao osma liječnička udruga u Europi, s ciljem unapređenja struke kroz rad organiziran po stručnim društvima. Ovaj dan se obilježava kao hrvatski dan liječnika.
Dan za čitanje bajki
Mnogi "stari" roditeljski običaji polako padaju u zaborav. Jedan od tih običaja je i pričanje priča i bajki djeci, obično prije spavanja. No, današnji dan posvećen je upravo tome - pričanju bajki, od Grimmovih, urbanih legendi, do mnogih drugih. Zato, pronađite danas vremena i posvetite ga čitanju omiljene priče, bilo da je čitate vlastitom djetetu, nećaku, ili se sami prisjetite svog djetinjstva čitajući svoju najdražu bajku iz djetinjstva.
Zašto se plaše konji?
"Općenito je poznata činjenica, da se konji plaše, a kao razlog ovoj čudnovatoj pojavi obično navode bezglavost ili koju drugu slabost karaktera. U ovom članku pokušat ću dokazati, da ovo tumačenje ne vrijedi."
VICTOR HUGO
Victor-Marie Hugo (Besançon, 26. veljače 1802. - Pariz, 22. svibnja 1885.), francuski romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te možda najutjecajnija ličnost Francuskog romantizma. Iako je u Francuskoj najpoznatiji po svojim pjesmama i dramama, u ostalom svijetu znamo ga po romanima Jadnici (Les Misérables) i Zvonar crkve Notre-Dame (Notre-Dame de Paris). Među njegovim mnogim pjesničkim zbirkama, Les Contemplations i La Légende des Sie'cles su iznimno cijenjene kod kritičara, a Hugo se nekad identificira kao najveći francuski pjesnik. Iako je bio ekstremno konzervativan dok je bio mlad, pridružio se ljevici što su godine prolazile. Postao je strastveni republikanac i njegova djela dodiruju političke i socijalne probleme i umjetničke trendove tog vremena.
MICHEL HOUELLEBECQ
Michel Houellebecq (26.02.1958., Réunion, REU) francuski je pjesnik, esejist i romanopisac te jedan od najkontroverznijih pisaca današnjice. Sa svoja četiri romana koji se bave tabu temama (seksualni turizam, muslimanski radikali, kloniranje, alternativni životni stilovi...) zadao je mnogo muke dežurnim cenzorima i kritici. Neki ga nazivaju slobodnim piscem koji se protivi političkoj korektnosti i zabranama društva dok će mnogima njegovi stavovi biti rasistički, seksistički i, općenito, šokantni. Svojim djelima te stalnom polemikom po javnim glasilima, Houellebecq je na sebe navukao bijes mnogih, a trenutačno se protiv njega (i njegovih djela) vodi i par sudskih procesa. Rodio se kao Michel Thomas na otoku Réunionu. Nakon toga je otišao u Francusku živjeti s bakom, od koje je preuzeo prezime Houellebecq koje će mu postati književni pseudonim. Godine 1978. diplomirao je kao agronomski inženjer. Radio je kao kompjuterski administrator, čak i u francuskoj Nacionalnoj Skupštini. Proslavio ga je prvi važniji rad, "Širenje područja borbe". Za to djelo dobio je niz nagrada.
ZVANE ČRNJA
Zvane (Ivan) Črnja (Črnjeni kraj Žminja, 8. listopada 1920. - Zagreb, 26. veljače 1991.), istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemičar i nakladnik. Jedno od najznačajnijih imena koje je Istra dala Hrvatskoj u 20. stoljeću. Pseudonimi: Osip Suri, Barba Zvane, Filus i dr. Godine 1969. Zvane Črnja u Žminju utemeljuje uglednu kulturnu organizaciju Čakavski sabor, čiji je tajnik do 1977. Godine 1979. pokreće reprezentativan nakladnički projekt antologijsko-enciklopedijskih domašaja ˝Istru kroz stoljeća˝ u kojoj je u 10 kola kao glavni i odgovorni urednik potpisao 60 knjiga. Kao autor i polihistor snažnog i osebujnog nadahnuća pisao je kulturno-povijesne i književne eseje i studije, poeziju i memoarsku prozu, duboko inspirirane Istrom, njezinim čakavskim idiomom i hrvatskom kulturnom i političkom poviješću. O književnom djelu Zvana Črnje opsežnu je monografsku studiju pod naslovom “Bartuljska jabuka” objavio Boris Biletić.