Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice

Slika
SVJETSKI DAN HEMOFILIJE - 17.04.1989.
Svjetski dan hemofilije obilježava se od 1989. godine. Svjetska federacija hemofilije (World Federation of Hemophilia) odabrala je 17. travanj u čast osnivača ove organizacije Franka Schnabela, koji je rođen na taj dan. Svjetski dan hemofilije prepoznat je diljem svijeta, a promovira ovu rijetku i tešku nasljednu bolest te podučava sve ljude o samoj bolesti i problemima koje imaju ljudi koji žive s hemofilijom. Želja je da se svakoj osobi s hemofilijom omogući normalan i kvalitetan život, bez mnogo ograničenja koja su danas još uvijek prisutna u svakodnevnom životu.
clanak
BILJKE NAZNAČUJU RUDE U ZEMLJI
"Poznato je, da tla stanovito kakvoće imaju i stanovitu floru, koja je za njih upravo značajna. Biljar može po nazočnosti nekih, biljaka sigurno zaključiti na mineralne sastojine tla." Koje su to specifične biljke, pročitajte u članku.
Autor0000000936
NICK HORNBY
Nick Hornby (17.04.1957., Redhill, Surrey, England, GBR) engleski je romanopisac, esejist i scenarist. Živi i radi u sjevernom Londonu. Predstavnik je novog vala engleske literalne scene. Radio je kao učitelj engleskog jezika tako dugo dok mu nije izdan roman Stadionska groznica. Najpoznatiji je po romanima “Hi-Fi”, “Sve zbog jednog dječaka” i “Nogometna groznica”. Često u romanima piše o glazbi, sportu i “izgubljenim” ljudima. Prema njegovim romanima snimljeni su i filmovi, a na hrvatski su mu još prevedena djela “Tresak”, “Duži put do dna”, “31 pjesma”, “Razgovor s anđelom”, “Kako biti dobar”, “Juliet, gola”.
Autor0000002560
ANDRIJA KAČIĆ MIOŠIĆ
Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. - Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu. Njegova knjiga Razgovor ugodni naroda slovinskoga, iz 1756. godine, jedno je od najvrjednijih djela hrvatske književnosti 18. stoljeća i jedna od najčitanijih i najizdavanijih knjiga hrvatske dopreporodne književnosti uopće. Ujak mu fra Luka Tomašević, dade ga na nauke u samostan u Zaostrogu. Položio zavjete g. 1721., u Budimu učio filozofiju i teologiju, a 1728. bio je zaređen. Vratio se u Zaostrog, predavao filozofiju i napisao logiku pod naslovom »Elementa peripathetica juxta mentem subtilissimi doctoris Joannis Duks Scoti« (Mleci 1752.). Od g. 1737. do 1748. bio je profesor teologije u Šibeniku, a od g. 1748. do 1750. gvardijan samostana sv. Martina na Braču. G. 1750. apostol, poslanik, a to je u njegovu životu najznamenitije, jer je sada morao obići sve bosanske samostane. Tako je skitajući se od Skadra do Zadra, od Mostara do Kotora upoznao narodni jezik i zavolio duh narodne pjesme, koju je bilježio i proučavao u svim krajevima, kamo je dolazio poslom. Pod starost povuče se u Zaostrog, gdje je napisao: Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1756.) i Korabljicu (1760.). Umro je u Zaostrogu 14. XII. 1760. a pokopan je u tamošnjoj franjevačkoj crkvi. Kačić je pučki pjevač, narodni prosvjetitelj. Pisao je za siromahe težake i čobane. U Razgovoru ugodnom (u Dalmaciji nazvanom Pismarica) podaje narodu povijest juž. Slavena, većinom u nar. stilu, a nešto i prozom. U Korabljici pak sabrao je od svake vrsti stvari i događaje davši nam tako neku vrst kronike od početka svijeta pak sve do svoga doba. U drugom dijelu toga djela najviše prikazuje događaje na slav. jugu. Kačićev Razgovor postao najpopularnijim djelom u našem narodu (30 izd.). Kačić se smatra učiteljem ilir. pjesnicima.
Autor0000012006
VIKTOR CAR EMIN
Viktor Car Emin (Kraj kod Lovrana, 1. studenog 1870. - Opatija, 17. travnja 1963.), hrvatski književnik U mladosti je radio u školama po Istri i u Opatiji. Zbog svoje protutalijanske aktivnosti morao se 1929. godine skloniti u Sušak. Nakon drugog svjetskog rata vratio se u Opatiju gdje je ostao do kraja života. Viktor Car Emin je politički angažman u suprostavljanju talijanskim iredentistima i fašistima prenio i u svoje romane, pripovjetke i drame u kojima je prije svega bio zaokupljen svjedočenjem o hrvatskom identitetu Istre. Stoga su osnovne teme njegovih literarnih djela borba hrvatskog puka u Istri, Rijeci i Hrvatskom primorju za očuvanje nacionalne svijesti, te prikaz socijalnih prilika u toj regiji. Gradska knjižnica i čitaonica u Opatiji nosi njegovo ime. Također je po njemu nazvana Osnovna škola Viktora Cara Emina u Lovranu. Značajnija djela Romani i pripovjetke: Na uzburkanom moru (1984);Pusto ognjište (1900); Usahlo vrelo (1904); Iza plime (1913); Starci (1917); Pod sumnjom (1918); Nove borbe (1926); Između dva ognjišta (1930); Presječeni puti (1938); Vitez mora (1939); Neznatni ljudi (1946); Kronika: Danuncijada (1946); Drame: Zimsko sunce (1903); Mrtva straža (izvedena 1923); Vicencica (1934).
Hrvatski radio list
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Hrvatski krugoval
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Radio Zagreb 1940.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Il Nazionale
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Narodni list - Zadar
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća. Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Hrvatsko glumište
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Bobićev Vjesnik
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
NOVELA FILM
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
FILMSKI VJESNIK
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
NARODNI LIST
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
NOVA HRATSKA
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
ILUSTRIRANI VJESNIK
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
Nove varaždinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varaždinske novine u sustavu. Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** časopis 1926-1938. Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled. Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla. Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Liječnički vjesnik
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.