Pretraživanje kataloga
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Međunarodni dan materinskoga jezika
Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se svake godine 21. veljače od 2000. godine, s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti. UNESCO-v dokument 16/C iz 1970. godine kaže »Materinski jezik označuje put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti.«
Los kao jahaća životinja
"Losa zovu punim pravom kraljem švedskih šuma, jer je on među svojom jelenskom svojtom najkrupniji i najodličniji. Ali los nije samo tražena i cijenjena lovna životinja, njega odlikuju i druga svojstva, s kojih je u svojoj domovini izašao na glas. Tako je los po brzini ozbiljan takmac konju i s najvećom lakoćom pretiče i najboljega konja u trku."
JONATHAN SAFRAN FOER
Jonathan Safran Foer (21.02.1977., Washington, D.C., USA), američki književnik. Jonathan Safran Foer osvojio je Guardianovu nagradu za prvu knjigu, za 2002., za roman "Sve je rasvijetljeno". Opisan kao roman koji prelazi žanrove, "Sve je rasvijetljeno" priča je o mladom Amerikancu židovskog podrijetla koji traži ženu koja je njegova djeda spasila od nacista. Poznate knjige objavljenje na hrvatskom jeziku su i "Jako glasno i nevjerojatno blizu" (2005), te "Jesti životinje" (2012). Dok su Foerova djela objavljena u svrhu širenja kritike, on ostaje pomalo polarizirajući lik na granici suvremenih kritičara i akademika, te privlači u jednakoj mjeri strastvene pohvale i kritike. Foer trenutno predaje kreativno pisanje na Sveučilištu New York.
CHUCK PALAHNIUK
Chuck Palahniuk (21.02.1962.-Pasca, Washington) je američki književnik. Sin je Carol i Freda Palahniuka, a odrastao je živeći u mobilnoj kući u obližnjem Burbanku, Washington sa svojom obitelji. Njegovi roditelji su se razveli, često ostavljajući njega i njegovo troje braće da žive sa svojim djedom i bakom na njihovom ranču stoke u istočnom Washingtonu. Njegov djed po ocu bio je ukrajinski i emigrant u New York iz Kanade 1907. Palahniuk je počeo pisati fikciju u svojim tridesetima. Počeo je pisati pohađajući radionice za pisce, koje je vodio Tom Spanbauer, koji je pohađao kako bi upoznao nove prijatelje. Spanbauer je uvelike inspirirao Palahniukov minimalistički stil pisanja. Njegova prva knjiga,Insomnia: If You Lived Here, You’d Be Home Already, nikad nije izdana zbog njegova razočaranja s pričom (iako je kasnije mali dio knjige iskorišten u ˝Klubu boraca˝). Kada je pokušao izdati sljedeću knjigu, ˝Nevidljiva čudovišta˝, izdavači su ga odbili zbog uznemirujućeg sadržaja. To ga je dovelo do njegovog najpoznatijeg romana, ˝Klub boraca˝, kojeg je napisao kao pokušaj još većeg uznemiravanja izdavača radi odbijanja prethodne knjige. Nakon što je prvotno izdana kao kratka priča ( koja predstavlja 6. poglavlje knjige), 1995. proširio ju je u potpuni roman koji je neočekivano, izdavač bio spreman objaviti.
MIHAIL ALEKSANDROVIČ ŠOLOHOV
Mihail Aleksandrovič Šolohov (24. ožujka 1905. - 21. veljače 1984.), ruski književnik. U književnost je ušao zbornikom ˝Donske pripovijesti˝. Najbolje mu je djelo roman ˝Tihi Don˝ s temom rata i mira u sredini donskih kozaka u vrijeme Prvog svjetskog rata, revolucije i građanskog rata. Vrstan je pejzažist i poznavalac kozačkih običaja, pa su opisi prirode i kozačke sredine dali romanu svježinu. Godine 1965. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Djela ˝Uzorana ledina˝, ˝Nauka mržnje˝, ˝Oni su se borili za domovinu˝, ˝Čovjekova sudbina˝. ˝Tihi don˝.