Pretraživanje kataloga
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Dan neovisnosti u Litvi
Litva je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast).Za vrijeme Prvog svjetskog rata, njemačka okupacijska uprava je dozvolila održavanje Konferencije u Vilniusu (18. - 22. rujna, 1917.) uz uvjet da Litvanci izjave vjernost Njemačkoj i pristanu na aneksiju. Dvadesetočlano povjerenstvo je usvojilo Akt o neovisnosti (16. veljače 1918.) i proglasilo Neovisnu Republiku Litvu koja je zasnovana na demokratskim načelima. Kako bi spriječili aneksiju od strane Njemačke, Povjerenstvo je proglasilo monačkog princa Mindaugasa II. svojim kraljem, no on nikada nije sjeo na prijestolje.
Dan posvećen mrzovoljnim ljudima
Prema nekim definicijama, mrzovoljna osoba, tj. gunđalo je "osoba koja je prgava veći dio vremena, ili se većinu vremena žali na nešto". Sama po sebi prilično jasna definicija, obzirom da svi znamo da je gunđalo osoba koja je većinu vremena mrzovoljna i žali se na gotovo sve. Svi poznajemo barem jednu takvu osobu. Pokušajmo barem na današnji dan to mrgudno lice preobratiti u nasmijano. Porijeklo ovog neobičnog dana nije potpuno poznato, osim da se obilježava dva dana nakon Valentinova, možda zbog nečijeg nezadovoljstva nedostatkom ili izborom dara za Valentinovo. Koji god razlog bio, može biti zabavno iskoristiti ovu priliku te izazvati osmijeh na nečijem licu.
Ultra-zvučni valovi
"Uzrok su zvukova, kako je poznato, titraji, koje izvode tjelesa, koja imaju elastičnost oblika ili volumena. Kad se ravno- težno stanje takvoga tijela promijeni uslijed nekoga izobličenja ili mjestimične promjene gustoće, nastaju u tijelu elastične sile, koje vraćaju tijelo u prvobitno stanje. Ovo se vraćanje zbiva uz titraje, kojih brzina zavisi o obliku, fizikalnim svojstvima i stanju tijela."
GIOSUE CARDUCCI
Giosue Carducci (Val di Castello pokraj Luce, 27. srpnja 1835. - Bologna, 16. veljače 1907.), talijanski pjesnik. U mladosti republikanac, a poslije monarhist Carducci je osnovao neoklasicistički književni pokret, koji poezijom reagira na romantizam svojega doba. U njemu se osjeća povijesno-patriotska tendencija te parnasovski odraz i veza sa suvremenim europskim strujanjima. Poeziji, koja mu 1906. donosi Nobelovu nagradu za književnost, najviše je dao zbirkom ˝Novi stihovi˝. Poznat je i kao kritičar i prozni pisac.
ERNST HAECKEL
Ernst Haeckel (Potsdam, 16. veljače 1834. - Jena, 9. kolovoza 1919.), njemački zoolog i filozof-prirodoslovac. Bio je profesor zoologije na sveučilištu u Jeni, istaknuti i borbeni Darwinov sljedbenik. Dao je niz izvornih monografija o morskim beskralježnjacima. Postavio je teoriju gastreje, formulirao biogenetski zakon. Zacrtao je prve genealogije životinjskog carstva i postavio teoriju o nastanku života iz nežive tvari. Popularizator je evolucijske teorije. Poznat je osnivač ekologije koju je definirao kao ekonomiju prirode, istraživanje totalnih odnosa organizama prema organskoj i neorganskoj okolini i kao učenje o kompleksnim međuodnosima koji su uvjet borbe za opstanak. Kad se citira doprinos Ernsta Haeckela botaničkom imenu, rabi se kraticu Haeckel.