![IDX03275 - Odmetnik [poviestna pripoviedka]](../m3/s/1/n/X03275--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-građa, knjige
E-građa, knjige, PDF
E-građa, plakati
E-građa, časopisi
E-građa, novine
E-građa, E-knjiga
E-građa, sitni tisak
E-građa, članci u knjizi
E-građa, rukopisi
E-građa, note
E-građa, članci-separati
E-građa, grafike
E-knjige za posudbu
Besplatne E-knjige
E-knjige ostalih knjižnica
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Izdane "Pustolovine Huckleberryja Finna"
Pustolovine Huckleberryja Finna satirični je roman američkog književnika Marka Twaina, prvi puta u SAD-u izdan 18.veljače 1885. godine. Ovaj se roman danas smatra jednim od Velikih američkih romana, a ujedno je i jedno od prvih značajnih američkih djela pisano lokalnim govorom i koje odiše iznimnim regionalizmom. Glavni je lik, a ujedno i pripovjedač, Huckleberry Finn, najbolji prijatelj Toma Sawyera, koji se pojavljuje u još dva Twainova romana (Tom Sawyer na putu i Tom Sawyer, detektiv). Djelo je bilo popularno od samog izdavanja i često se smatra nastavkom Pustolovina Toma Sawyera. Ujedno je i česta tema istraživanja mnogih književnih kritičara. No, unatoč tome djelo je izazvalo mnoge kontroverze zbog svog jezika, a u 20. stoljeću je često spominjano zbog raznoraznih rasističkih stereotipa sadržanih u njemu.
Pustolovine Huckleberryja Finna satirični je roman američkog književnika Marka Twaina, prvi puta u SAD-u izdan 18.veljače 1885. godine. Ovaj se roman danas smatra jednim od Velikih američkih romana, a ujedno je i jedno od prvih značajnih američkih djela pisano lokalnim govorom i koje odiše iznimnim regionalizmom. Glavni je lik, a ujedno i pripovjedač, Huckleberry Finn, najbolji prijatelj Toma Sawyera, koji se pojavljuje u još dva Twainova romana (Tom Sawyer na putu i Tom Sawyer, detektiv). Djelo je bilo popularno od samog izdavanja i često se smatra nastavkom Pustolovina Toma Sawyera. Ujedno je i česta tema istraživanja mnogih književnih kritičara. No, unatoč tome djelo je izazvalo mnoge kontroverze zbog svog jezika, a u 20. stoljeću je često spominjano zbog raznoraznih rasističkih stereotipa sadržanih u njemu.
Porijeklo kave
"Mnogi misle, da je kava u davnini došla u Europu i da se već od davnine pije. Ali tome nije tako, kako nas uvjerava prof. I. Ruska (Medizinische Welt, 1929, br. 1.3). Po njem uporaba kave nije starija od uporabe čokolade i duhana. Kava je došla u Europu nekako u 15. stoljeću."
"Mnogi misle, da je kava u davnini došla u Europu i da se već od davnine pije. Ali tome nije tako, kako nas uvjerava prof. I. Ruska (Medizinische Welt, 1929, br. 1.3). Po njem uporaba kave nije starija od uporabe čokolade i duhana. Kava je došla u Europu nekako u 15. stoljeću."
ERNST MACH
Ernst Mach (rođen 18. veljače 1838. u Brno-Chrlice, umro je 19. veljače 1916 u Vaterstettenu kod Münchena) bio je austrijski fizičar i filozof. Prije svega je poznat po Machovom broju, koji opisuje brzinu u odnosu na brzinu zvuka. Završio je studij u Beču. U godinama 1864. - 1967. predavao je fiziku na Sveučilištu u Grazu u, a zatim je bio predavač u Pragu. U godinama 1895.-1901. je vodio katedru filozofije na Sveučilištu u Beču.
Ernst Mach (rođen 18. veljače 1838. u Brno-Chrlice, umro je 19. veljače 1916 u Vaterstettenu kod Münchena) bio je austrijski fizičar i filozof. Prije svega je poznat po Machovom broju, koji opisuje brzinu u odnosu na brzinu zvuka. Završio je studij u Beču. U godinama 1864. - 1967. predavao je fiziku na Sveučilištu u Grazu u, a zatim je bio predavač u Pragu. U godinama 1895.-1901. je vodio katedru filozofije na Sveučilištu u Beču.
MICHELANGELO BUONARROTI
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni (Caprese Michelangelo, 6. ožujka 1475. - Rim, 18. veljače 1564.) je bio renesansni slikar, arhitekt i pjesnik. Jedan od najvažnijih i najsvestranijih umjetnika svih vremena. Njegov genij i njegovi veliki pothvati u svim umjetnostima učinili su ga idolom mnogih generacija umjetnika. Opisuju ga kao genija božanskog nadahnuća, nadljudske moći, koja je podarena samo malom broju rijetkih pojedinaca i koja djeluje preko njihove osobe. U trinaestoj godini započinje umjetnički put na kojem će slijediti jedino neograničenu snagu vlastitoga duha. Umjetnost je za Michelangela bila stvaranje nove stvarnosti, slično božanskom stvaranju svijeta koje ne priznaje uzore, konvencije ni pravila. I njegove skulpture vjerojatno upravo stoga odlikuje taj snažni egzaltirani grč oslobađanja iz nedefinirane gromade kamena ili mramora. Michelangelova umjetnost je dramatična, napeta i napadna. Opsjednut ljudskim tijelom, stvorio je monumentalnu sliku čovjeka kao Herkula i heroja, centralni lik Božjeg svemira. Michelangelo je, pored Leonarda da Vincija, jedan od najinspirativnijih umjetnika talijanske kasne renesanse, kao i svijeta umjetnosti općenito, s uzorom u svom prethodniku Donatellu.
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni (Caprese Michelangelo, 6. ožujka 1475. - Rim, 18. veljače 1564.) je bio renesansni slikar, arhitekt i pjesnik. Jedan od najvažnijih i najsvestranijih umjetnika svih vremena. Njegov genij i njegovi veliki pothvati u svim umjetnostima učinili su ga idolom mnogih generacija umjetnika. Opisuju ga kao genija božanskog nadahnuća, nadljudske moći, koja je podarena samo malom broju rijetkih pojedinaca i koja djeluje preko njihove osobe. U trinaestoj godini započinje umjetnički put na kojem će slijediti jedino neograničenu snagu vlastitoga duha. Umjetnost je za Michelangela bila stvaranje nove stvarnosti, slično božanskom stvaranju svijeta koje ne priznaje uzore, konvencije ni pravila. I njegove skulpture vjerojatno upravo stoga odlikuje taj snažni egzaltirani grč oslobađanja iz nedefinirane gromade kamena ili mramora. Michelangelova umjetnost je dramatična, napeta i napadna. Opsjednut ljudskim tijelom, stvorio je monumentalnu sliku čovjeka kao Herkula i heroja, centralni lik Božjeg svemira. Michelangelo je, pored Leonarda da Vincija, jedan od najinspirativnijih umjetnika talijanske kasne renesanse, kao i svijeta umjetnosti općenito, s uzorom u svom prethodniku Donatellu.
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** časopis 1926-1938.
Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...).
Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Đuro Sudeta na webu
WEB stranica posvećena Đuri sudeti povodom stote godišnjice rođenja
(1903.-2003.)
Novosti
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
