Pretraživanje kataloga
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Svjetski dan borbe protiv lepre
Svjetski dan borbe protiv lepre (gube) obilježava se 29. siječnja ove godine tj. svake godine posljednje nedjelje u siječnju, uz velika nastojanja da se poveća svijest ljudi i iskorijeni ova bolest. Stvarnost je da godišnje stotine tisuća ljudi obolijeva od ove razarajuće bolesti, a milijuni pate od njezinih užasnih posljedica. Lepra, guba ili Hansenova bolest, kako je nazvana po norveškom liječniku koji je 1873. godine identificirano njezinog uzročnika, kronično je zarazno oboljenje koje se češće sreće u područjima s vlažnom i toplom klimom. Uzročnik je Mycobacterium leprae (Hansenov bacil). Za infekciju je odgovoran dugotrajni kontakt s oboljelim. Faktori koji doprinose obolijevanju su loša higijena, loša prehrana, pothranjenost zbog nekog drugog oboljenja, veća gustoća stanovanja i dr. Izravan način infekcije češći je od naizravnog. Lepra za posljedicu ima stvaranje ožiljaka na koži. U kasnijoj fazi dolazi do deformacije prstiju, grkljana itd.
"Gavran" prvi put objavljen u New York Evening Mirroru - 29.01.1845.
Gavran, najpoznatija pjesma Edgara Allana Poea. Posrijedi je izrazito mračna pjesma s izgubljenom ljubavi kao glavnom temom. Izvorno izdanje doživjela je 29. siječnja 1845., pri čemu je u veoma kratkom roku Edgaru pribavila svjetsku slavu.Ova pjesma je arhetip Poevih melankoličnih pjesama čiji je središnji motiv neprežaljeni gubitak voljene osobe i nepomirljiva bol nanesena nemilosrdnošću vremenskog tijeka stvarnosti. Ona pjeva o Ljepoti i o tuzi koju Ljepota neizbježno u senzibilnom ljudskom biću pobuđuje.Po vlastitim riječima Edgara Poea, pjesma je napisana od kraja prema početku, potpuno programatski, a ipak vrhunskim umjetničkim majstorstvom. Krenuvši od dužine pjesme, teme, zatim motiva, odredio je refren kao glavnu stilsku figuru i odlučio se za "Nevermore" = "Nikad više"
Ptice s čudnovatim kljunom
Ove ptice veličine su vrane, a poznajemo ih s Ceylona (današnja Šri Lanka) i Indije. Neki autor nazvao ih je negdje u 16. stoljeću "gavranima s rogovljem" poradi njihovog zaista čudnovatog i neobičnog kljuna. Kljun je ne samo veoma dug i svinut, te u razmjeru prema glavi i ostalom tijelu neobično velik, nego je kod nekih rodova ukrašen i posebnom kacigom. Više o ovim pticama pročitajte u članku.
IVO ROBIĆ
Ivo Robić(29.01.1923.,Garešnica, HR - 09.03.2000., Rijeka, HR )hrvatski pjevač zabavne glazbe. Državnu realnu gimnaziju polazio je u Bjelovaru 1935.- 1943. Pjevanjem se počeo baviti još kao gimnazijalac. Prvu audiciju imao je na Radio Zagrebu 1943. i otada slijedi njegova duga i uspješna karijera pjevača i skladatelja zabavne glazbe. Snimio je brojne ploče za domaće i inozemne nakladnike. Velik uspjeh postiže u Njemačkoj pjesmom ˝Morgen˝. Najintenzivnije razdoblje njegove pjevačke karijere bilo je od 1958. do 1973. Dobio je Zlatnu ploču Polydor i tri Srebrna lava Radio Luxemburga. Dobitnik je ˝Porina˝ za životno djelo 1997. Nastupio je u filmu ˝Samo jednom se ljubi˝ Rajka Grlića 1981.
ANTON PAVLOVIČ ČEHOV
Anton Pavlovič Čehov (Tanganrog, 29. siječnja 1860. - Badenweiler, Njemačka, 15. srpnja 1904.), ruski književnik.Tokom studija objavljuje anonimne članke u studentskim časopisima, ubrzo izabire i pseudonim Antoša Čehonte pod kojim piše u časopisima Peterburgajska gazeta, Nova vremja, Oskolki i Ruskaja mysl. Između 1880. i 1887. piše još pod pseudonimima: Doktor koji je izgubio svoje pacijente, Brat moga brata, Čovjek bez… itd. 1881. godine Čehov piše dramu koja će kasnije postati poznata pod imenom Platonov, a zanimljivo je da je ta drama izdana tek 1923., skoro dvadeset godina nakon autorove smrti. Studirao je medicinu i bio kotarski liječnik, ali zbog nedovršenog diplomskog rada nije stekao liječničku titulu. Započinje praksu u Čikinu, a iste godine objavljuje zbirku priča Melpomenine priče, dok u prosincu prvi put pati od simptoma tuberkuloze. 1884. piše i jednočinku Na glavnoj cesti.
EPHRAIM KISHON
Ephraim Kishon, (23.08.1924. (Budimpešta, HU) - 29.01.2005, Švicarska) izraelski humorist, dramatičar, scenarist i filmski redatelj. Rođen je u Budimpešti kao Ferenc Hoffman, studirao je likovne umjetnosti - slikarstvo i skulpturu kad je počeo pisati drame i humoreske. Za vrijeme drugog svjetskog rata prošao je kroz nekoliko nacističkih koncentracionih logora, pobjegao je za vrijeme prijevoza u logor smrti Sobibor u Poljskoj, i skrivao se ostatak rata kao slovački radnik. Poslije 1945. mijenja prezime u Kishon i vraća se u Mađarsku, od kuda bježi u Izrael 1949. pred terorom komunističkog režima, gdje mu useljenički službenik mijenja prezime u Kishon. Ženio se tri puta, prvi puta 1946. s Evom (Chawa) Klamer, brak je završio razvodom, druga supruga Sara preminula je 2002, trećom suprugom Lisom Witasekse, austrijskom književnicom, oženio se 2003. godine, a sve ih je zvao u svojim djelima najbolja žena na svijetu. Imao je i troje djece: Raphaela (r. 1957), Amira (r. 1964), i Renanu (r. 1968), koje je također slikovito opisao u svojim pričama, poput Renanina opisa u priči Duda Cuci ili Amira u priči Pakao zvani kakao.