Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
Dan grada Kaštela - 04. ožujak
Dan grada Kaštela - 04. ožujak Kaštela su pitoreskni grad srednje Dalmacije, u samoj blizini Splita, najvećeg hrvatskog grada na moru, Trogira, grada zaštićenog od strane UNESCO-a, i Solina, poznatog po drevnoj Saloni iz rimskog doba. Kaštela su oformljena od sedam manjih spojenih mjesta uz obalu Kaštelanskog zaljeva. To su: Štafilić, Novi, Stari, Lukšić, Kambelovac, Gomilica i Sućurac. Kaštela su udaljena desetak kilometara od Trogira na zapadu i Splita na istoku i vrlo su dobro povezana glavnim cestovnim pravcima s tim dijelom Dalmacije, ali i s kontinentalnom Hrvatskom. Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva 476.godine ovaj kraj potpada pod Bizant.Početkom 7.stoljeća uslijedili su avarsko-slavenski napadi, a konačno i pad Salone.Rimljani pronalaze skloništa u okolnim gradovima,romanizirani Iliri se povlače u brda. U romanskim gradovima se nastavlja antička tradicija,na napuštena područja izvan gradskih zidina ,naselili su se u 7 st.n.e. Hrvati.
clanak
Dan gramatike
Danas se obilježava dan gramatike. Proslavite ovaj dan pravilnim korištenjem "č", i "ć", stavljanjem točkica na "i" te primjenom ostalih gramatičkih pravila. Pazite na strukturu rečenice te provjerite koristite li pravilno interpunkcijske znakove.
clanak
Zašto se kukci pritajuju?
"Mnogi kukci kad ih se progoni, utajuju se, pričinjavaju se mrtvima. Tko se od nas nije čudio, kad je posegao za božjom ovčicom, kako ona nije pokušavala, da se spasi bijegom, nego je ležala kao bez života? Mnogi prirodoslovci bavili su se tim problemom." Više pročitajte u članku.
Autor0000011083
CHRIS REA
Christopher Anton Rea (Middlesbrough, 4. ožujka 1951.), poznatiji kao Chris Rea, engleski je kantautor i gitarist, prepoznatljiv po osebujnom hrapavom glasu i slide guitar načinu sviranja. Prvi hit, ˝Fool (If You Think It’s Over)˝ imao je 1978. godine, a popularan je postao tijekom 1980-ih, što je kulminiralo albumom The Road to Hell iz 1989. godine, koji je dosegao šesterostruku platinastu tiražu i kojeg je kritičar John Floyd nazvao "suvremenim remek-djelom". Njegova gitaristička virtuoznost (jedan je od ponajboljih svirača gitare Fender Stratocaster te jedan od ponajboljih gitarista uopće), karakterističan hrapavi, zadimljeni i vrlo duboki glas te odlične pjesme učinili su ga svjetski poznatim izvođačem. Svirajući svoj unikatni blues stil uporno se odbijao utopiti u mainstream te slijediti svjetske glazbene trendove.
Autor0000000141
ANTONIO VIVALDI
Antonio Vivaldi (Venecija, 4. ožujka 1678. - Beč, 28. srpnja 1741.), talijanski skladatelj, violinist, najpoznatiji po četiri koncerta "Četiri godišnja doba". Otac, Giovanni Battista Vivaldi, bio je vrsni violinist, a služio je u Duždevoj kapeli crkve svetog Marka u Veneciji. 1713. imenovan je profesorom violine u Seminario musicale dell`Ospitale della Pieta u Veneciji gdje se školovala ženska siročad, a uz tu će instituciju ostati vezan sve do 1740. godine. Svoj sladateljski talent započet će razvijati upravo pišući djela za te mlade glazbenice, a zahvaljujući njihovim interpretacijama za njega će se pročuti čitavom Venecijom. Iste godine kada je imenovan profesorom skladao je i svoju prvu operu Ottone in Villa. Djelo je nastalo u Vicenzi, a ovaj izlet u svijet kazališta potaknut će ga da izrazi svoj dramski temperament i na stvaranje četrdesetak opera čije su partiture do danas uglavnom izgubljene. Upravo mu je ova vrsta, opera, omogućila da svoja djela izvede na najvećim svjetskim pozornicama. Od 1718. do 1722. obilazio je prijestolnice kulture i u njihovim kazalištima uprizorivao svoje opere. 1723. postaje europska zvijezda te često odlazi na gostovanja kao cijenjeni virtuoz. Od 1725. do 1735. nalazi se na velikoj europskoj turneji. Osim u domovini, bio je obožavan i u Austriji, Njemačkoj i Nizozemskoj te je čak i Sveti Otac zahtijevao da čuje tog virtuoza koji posvuda izaziva senzaciju. Napušten i zaboravljen umro je od interne upale u Beču. Pokopan je 28. srpnja 1741. na bolničkom groblju u grobnicu za siromahe.
Autor0000001173
NIKOLAJ VASILJEVIČ GOGOLJ
Nikolaj Vasiljevič Gogolj, ( 31. 03.1809.(Soročinci) - 04.03.1952. (Moskva)) ukrajinski i ruski književnik, utemeljitelj modernog ruskog realizma, najpoznatiji po romanu "Mrtve duše". Gogolj spada među najznačajnije književnike u svijetu. Svoja je djela pisao na ukrajinskom i zatim ruskom jeziku, jer je Ukrajina u tom trenutku bila sastavni dio Ruskog Carstva pod različitim kulturno-društvenim restrikcijama. Svoj prvi književni pokušaj »Hans Kihelgarten«, spalio je ostavši nezadovoljan njime i vjerujući da će ostvariti nešto mnogo bolje. Gogolj je od početka razvijao pripovijetku kao posebnu vrstu književne proze, davajući joj nov sadržaj i oblik. Svoju prvu zbirku pripovijedaka, "Večeri na zaselku kraj Dikanjke", nije napisao realističnim nego romantičnim karakterom.Osim pripovijetka Gogolj piše i drame: komedije "Ženidba" i "Revizor", roman poema "Mrtve duše" i povijesni roman "Taras Bulja".Zahvaljujući Gogolju došlo je do apsolutne prevlasti proze nad poezijom u ruskoj književnosti i zato Gogolja treba smatrati "ocem ruske prozne književnost". Gogolj je stvorio likove koji su u ruskom društvu postali obrasci za lijenosti, glupost, sebičnost, lakoumnost i korupciju.