Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Prvi pravi elektrini brzojav - 24.01.1838.
Prvi pravi elektrini brzojav je povezivao London i Birmingham i izgraen je 1838. godine. Kod elektrinog brzojava su dvije toke izmeu kojih se vri prijenos poruke povezane elektrinom linijom. S obje strane ove elektrine crte se nalazi po jedna posebna sprava, od kojih jedna slui za slanje, a druga za primanja poruka. Za slanje poruke se kd prenosi tako da se elektrini signali alju elektrinom linijom. Ovi signali se registriraju s druge strane linije (obino uz pomo papirne trake na koju se ispisuju primljeni simboli) i tako dolazi do prijenosa poruke. Morse je za uporabu sa svojim ureajem izmislio poseban kd u kojem se za svako slovo abecede koristi mjeavina toaka i crta. Ovaj kd (takozvani Morseov kd) je jo i danas u uporabi.
Zato pseto laje na mjesec?
Zato svrake i gavranovi vole sjajne stvari, zato pas laje na mjesec, te zato majmuni urliu na sunce, proitajte u lanku.

WINSTON CHURCHILL
Winston Leonard Spencer Churchill (Oxfordshire, 30. studenog 1874. - London, 24. sijenja 1965.) - britanski politiar, dravnik, pisac i borbeni imperijalist najpoznatiji kao premijer Velike Britanije tijekom Drugog svjetskog rata. Osvojio je 1953. Nobelovu nagradu za knjievnost zahvaljujui knjigama u kojima je opisao modernu englesku i svjetsku povijest. Sir Winston Churchill 2002. godine je izabran za najveeg Britanca u povijesti u anketi 100 najveih Britanaca. U skladu sa svojim gleditem da rat vode dravnici i politiari, a ne vojnici, bio je tvorac mnogih stratekih pothvata u 2. svjetskom ratu. Za vrijeme rata blisko je suraivao s amerikim predsjednikom Rooseveltom s kojim je potpisao Atlantsku povelju (zaetak Ujedinjenih naroda) i Zakon o zajmu i najmu, zahvaljujui kojem su Britanci primali ameriku vojnu pomo. Na parlamentarnim izborima 1945. pobjedu odnosi Laburistika stranka. Ali na izborima 1951. laburisti gube vlast i u listopadu iste godine Konzervativna stranka ponovo preuzima vlast. Godine 1953. Churchill dobiva Nobelovu nagradu za knjievnost, a u travnju 1955. povlai se i mjesto ustupa najbliem suradniku Anthony Robert Edenu.
AMEDEO MODIGLIANI
Amedeo Clemente Modigliani (Livorno, Italija, 12. srpnja 1884. - Pariz, 24. sijenja 1920.), talijanski slikar idovskog porijekla. Modigliani je roen u siromanoj obitelji kao etvrto i najmlae dijete. Cijelog su ga ivota pratili zdravstveni problemi. Godine 1914. Modigliani prestaje praviti skulpture jer mu nije vie bio dostupan kamen za klesanje. Iste godine upoznaje Beatrice Hastings, mladu englesku novinarku s kojom e se sprijateljiti i koja e mu biti model sljedee dvije godine. U to se doba zamjeuje njegov ekspresionistiki stil portretiranja. Lice i vrat su izdueni, linije su fino savijene, esto se ne vide zjenice u oima, usne su sitne. U travnju 1917. upoznaje 19-godinju Jeanne Hbuterne, s kojom zapoinje zajedniki ivot. Ona postaje jednim od njegovih glavnih modela; naslikao ju je barem 25 puta. 3. prosinca 1917. g. organizirana je izloba aktova u galeriji Berthe Weill. To mu je bila jedina samostalna izloba za ivota. Izazvala je velik skandal i policija je naredila da se slike s izlobe uklone. Nakon nekoliko uspjenih izlobi u Engleskoj, tamonji su kolekcionari poeli kupovati Modiglianijeva djela. Ali on je krajem godine ozbiljno obolio od tuberkuloze, te je poetkom sljedee godine umro. Dan nakon smrti trudna Jeanne poinila je samoubojstvo skoivi iz stana svojih roditelja na petom katu. Pokopani su zajedno na parikom groblju Pe're-Lachaise.
NEIL DIAMOND
Neil Leslie Diamond (roen 24. sijenja 1941) je ameriki pjeva i tekstopisac ija se karijera protee na 5 desetljea od 1960.-te do danas. Smatra se treim najuspjenijim suvremenim odraslim izvoaem ikad na Billboardovoj ljestvici, iza Barbare Streinsand, i Eltona Johna. Njegove pjesme obradili su mnogi izvoai razliitih glazbenih smjerova. Diamond je upisan u Kuu slavnih, e 1984. godine i u Kuu slavnih rocknrolla 2011. godine. Ima 8 izdanih singlova koji su bili na 1 mjestu top listi, Cracklin Rosie, Song Sung Blue, Desiree, You Dont Bring Me Flowers, Love On The Rocks, America, Yesterdays Songs, and Heartlight. Neil Diamond je u svijetu prodao vie od 128 milijuna albuma.
WINSTON CHURCHILL
Winston Leonard Spencer Churchill (Oxfordshire, 30. studenog 1874. - London, 24. sijenja 1965.) - britanski politiar, dravnik, pisac i borbeni imperijalist najpoznatiji kao premijer Velike Britanije tijekom Drugog svjetskog rata. Osvojio je 1953. Nobelovu nagradu za knjievnost zahvaljujui knjigama u kojima je opisao modernu englesku i svjetsku povijest. Sir Winston Churchill 2002. godine je izabran za najveeg Britanca u povijesti u anketi 100 najveih Britanaca. U skladu sa svojim gleditem da rat vode dravnici i politiari, a ne vojnici, bio je tvorac mnogih stratekih poduhvata u 2. svjetskom ratu. Za vrijeme rata blisko je suraivao s amerikim predsjednikom Rooseveltom s kojim je potpisao Atlansku povelju (zaetak Ujedinjenih naroda) i Zakon o zajmu i najmu, zahvaljujui kojem su Britanci primali ameriku vojnu pomo. Na parlamentarnim izborima 1945. pobjedu odnosi Laburistika stranka. Ali na izborima 1951. laburisti gube vlast i u listopadu iste godine Konzervatinva stranka ponovo preuzima vlast. Godine 1953. Churchill dobija Nobelovu nagradu za knjievnost, a u travnju 1955. povlai se i mjesto ustupa najbliem suradniku Anthony Robert Edenu.