Pretraživanje kataloga
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Svjetski dan zdravlja
Svjetska zdravstvena organizacija, SZO (engl. World Health Organization, WHO) posebna je organizacija Ujedinjenih naroda koja djeluje kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva. Sjedište joj je u Ženevi u Švicarskoj. SZO su osnovali UN 7. travnja 1948. godine. Prvi predsjednik skupštine SZO-a bio je prof. Andrija Štampar. "Svjetski dan zdravlja" obilježava se svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije.
LINOLEUM UBIJA BAKTERIJE
"Ova tema mora da nas zanima, jer su danas u mnogim kućama u porabi prostirači od linoleuma, poznatog čvrstog tkiva, koje se dobiva od lanenoga ulja osobitim načinom oksidacije. Prostirači od linoleuma imaju tu prednost, da se opiru vlazi, a loši su vodiči topline, što je naročito prijatno ljeti."
GABRIELA MISTRAL
Gabriela Mistral (Vicuna, 7. travnja 1889. – Hempstead, New York, 10. siječnja 1957.) bio je pseudonim koji je koristila Lucila de María del Perpetuo Socorro Godoy Alcayaga, čileanska pjesnikinja, prosvjetitelj, diplomat i feministkinja. Prva je Latinoamerikanka koja je dobila Nobelovu nagradu 1945. Neke od osnovnih tema njene poezije su priroda, izdajstvo, ljubav, majčinska ljubav, tuga, putovanja, i proces obrazovanja latinoameričkog identiteta kao mješavine indijanskih i europskih utjecaja. Prvo službeno priznanje dobila je 1914. god. kada joj je uručena prva nagrada nacionalnog književnog natjecanja u Santiagu, za djelo ˝Soneti o Smrti˝. Godine 1922. Ministar obrazovanja Meksika je poziva u zemlju u okviru reforme škola i biblioteka, sa zadatkom da započne stvaranje nacionalnog sistema obrazovanja. Međunarodna slava koju stječe omogućava joj brojna putovanja po Europi i Americi. Bila je prva Latinoamerikanka kojoj je dodijeljena Nobelova nagrada i to 1945. za književnost. Pred smrt se nastanila u New Yorku, gdje je i umrla od raka 10. siječnja 1957.
FRANCIS FORD COPPOLA
Francis Ford Coppola (Detroit, 7. travnja 1939.), američki redatelj, scenarist i producent Uspjeh njegova gangsterskog epa, a ujedno i obiteljske kronike, filma Kum iz 1972., koji se našao na vrhu najkomercijalnijih filmova svih vremena i dobio tri Oscara, svrstava Coppolu među vodeće američke redatelje koji početkom sedamdesetih bitno utječu na holivudski film. Za nastavak svog najvećeg uspjeha Kum II dobiva šest Oscara 1974. godine. To mu 1979. godine omogućuje realizaciju njegova najambicioznijeg projekta, spektakla Apokalipsa danas. Dok je pohađao filmski odjel UCLA-a, Francis je upoznao Jima Morrisona, čiju će glazbu poslije upotrijebiti u Apokalipsi danas. U ranim šezdesetim, Coppola je počeo svoju profesionalnu karijeru snimajući niskobudžetne filmove s Rogerom Cormanom te pisati scenarije. Svoj prvi poznati film snimio je s Cormanom, niskobudžetni Dementia 13.
MILUTIN CIHLAR
Milutin Cihlar Nehajev (Senj, 25. studenog 1880. - Zagreb, 7. travnja 1931.), hrvatski književnik i novinar.Studirao je kemiju u Beču te radio kao profesor u Zadru, gdje je 1905. pokrenuo list Lovor, a zatim u uredništvu časopisa Obzor u Zagrebu i Balkan u Trstu. Kao novinar radio je u Jutarnjem listu, Obzoru i Agramer Tagblattu, a bio je i dopisnik iz Pariza, Beograda i Praga. Jedan je od najznačajnih predstavnika književnosti hrvatske moderne. Uz Milana Begovića i Miroslava Krležu bio je najčitanijim hrvatskim građanskim književnikom prve polovine dvadesetoga stoljeća. Veliki uspjeh postigao je novelama sakupljenim u zbirici Veliki grad u kojima fiksira moderne dekadentne intelektualce koji ne nalaze smisla u životu, nego se pasivno prepuštaju snatrenjima i lamentacijama. Povijesnoj tematici okrenuo se u romanu Vuci u kojem je interpretirao događaje iz hrvatske prošlosti i dao psihološki portret kneza Frankopana. Njegov roman Bijeg karakterizira izrazira defabularizacija i pripovijedanje u tri tipa narativnog diskurza. Često ga izdvajaju kao najbolji roman hrvatske moderne.