Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
Dan rkarija
Oslobodite svog unutarnjeg umjetnika na dananji dan rkarija, dan obiljeavanja svih onih nasuminih crtea koje radite za vrijeme telefoniranja ili dosadnih sastanaka. Ove se vrste crtea slave svake godine u SAD-u od 2004. godine kada je dogaaj iskoriten za podizanje svijesti i skupljanje sredstava za istraivanje epilepsije. Oslobaate li i vi svoj kreativni duh na ovakav nain?
clanak
Prve fotografije povrine Plutona
Svemirski teleskop Hubble poslao je 1996. godine na Zemlju prve fotografije povrine Plutona, najudaljenijeg planeta Sunevog sustava. Do 24. kolovoza 2006. Pluton je bio smatran devetim planetom Sunevog sustava, kada je na konferenciji IAU u Pragu usvojena definicija planeta koja iskljuuje Pluton, te je prihvaen pojam "patuljasti planet". Od tada se slubeno naziva 134340 Pluton.
Milivoj repel: Ruski pripovjedai
"U poetku ovoga stoljea ne bi nitko iv na Zapadu slutio, da e iz nepoznatih krajeva ruskih umjetnoj pripoviesti zasjati novo sunce. Ruski pripovjedai etrdesetih godina stvorili su renaissancu na polju romana ne samo u svojoj domovini, nego i po ostaloj Evropi. to vie promatra sjajni uspjeh ruskoga romana po svim naobraenim zemljama, to ti se vie nadaje misao, da je ruski roman u neku ruku pravi preporod pripoviesti evropske."
clanak
Kako je nainjen ovaj crte?
"U Prirodi, god. XIX. svez. 3. opisao je prof. dr. V. Vouk "ive svjetiljke" kao i nain, kojim se one prireuju. lanku su bile priloene ujedno i fotografije bakterijskih svijea i arulja. Ovaj puta donosimo jedan bakterijski crte, fotografiran u vlastitom svijetlu."
Autor0000004987
STANLEY KUBRICK
Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. - 7. oujka 1999.), ameriki filmski redatelj, scenarist i producent. Reirao je niz hvaljenih i ponekad kontroverznih filmova. Kubrick je bio poznat po pomnom biranju teme svojih filmova, sporoj metodi rada, raznolikim anrovima u kojima je radio, tehnikoj perfekciji i povuenosti kad je bila rije o njegovim filmovima i obitelji. 1946. je postao fotografski egrt u Looku, a kasnije je postao njihov stalni fotograf. Mnoge njegove fotografije snimljene izmeu 1945. i 1950. objavljene su u knjizi "Drama and Shadows" (2005., Phaidon Press), a pojavljuju se i na specijalnom DVD izdanju Odiseje iz 2007. Dok je radio u asopisu Look, Kubrick se 29. svibnja 1948. vjenao s Tobom Metz (roena 1930.). ivjeli su u Greenwich Villageu, a razveli su se 1951. Tada je poeo odlaziti na filmska prikazivanja u Muzej moderne umjetnosti i kina New Yorka. Zadivili su ga kompleksni, ali teni pokreti kamerom Maxa Ophlsa, iji e filmovi utjecati na Kubrickov stil. Poznat je po filmovima Strah i elja, Poljubac ubojice, Uzaludna pljaka, Staze slave, Spartak, Lolita, Dr.Strangelove, 2001: Odiseja u svemiru, Paklena narana, Barry London, Isijavanje, Full Metal Jacket te Oi irom zatvorene.
Autor0000011819
PIET MONDRIAN
Pieter Cornelis (Piet) Mondriaan, od 1912. Mondrian (Amersfoort, 7. oujka 1872. - New York, 1. veljae 1944.), nizozemski slikar i teoretiar. Uvelike je pridonio umjetnikoj grupi De Stijl koju je osnovao Theo van Doesburg. Razvio je novi oblik apstraktne umjetnosti nazvan neoplasticizam. Studirao je od 1892. na akademiji u Amsterdamu. Obuzet religioznim problemima, prouava teozofske spise i postaje lan sekte. Iz ovoga razdoblja potjeu platna proeta mistikom, s motivima osamljenih kua u dubokim tonalitetima i neobinim osvjetljenjima. Poetak rata 1914. zatekao ga je u Amsterdamu. U posljednjim godinama motivi njegovih slika reducirani su na minimum; konano su njegova platna sadravala tek nekoliko obojenih ploha na bijeloj podlozi. U platnima nastalim u Americi nestaje karakteristina crna linija, ime je ublaen opi dojam i postignut ivlji i vedriji ritam plohe.
Autor0000012567
FRAN MIKLOI
Fran Mikloi (njem. Franz von Miklosich; 29. studeni 1813. 7. oujak 1891) je bio slovenski filolog i lingvista. Mikloi je roen u tajerskom selu Radomerak blizu grada Ljutomera, koje je tada pripadalo Austrijskom Carstvu. Doktorirao je filozofiju je na Sveuilitu u Gracu i neko vrijeme je tamo radio kao profesor filozofije. Godine 1838. je preao na Sveuilite u Beu gdje je stekao titulu doktora pravnih nauka. Tijekom svojih studija na njega su utjecali radovi slovenakog filologa i lingviste Jerneja Kopitara. Napustio je pravo i i posvetio je vei dio svog ivota prouavanju slovenskih jezika. Godine 1844. se zaposlio u Carskoj biblioteci u Beu, gde je ostao do 1862. Mikloi je 1844. objavio kritiku knjige Franca Bopa Uporedna gramatika (nem. Vergleichende Grammatik), to je skrenulo panju bekih akademskih krugova. Ova publikacija je pokrenula dugi niz radova, u kojima je Mikloi pokazao veliku strunost. Njegovi radovi su doveli do revolucije u prouavanju slovenskih jezika. Uz Vuka Karadia, uru Daniia, Dimitrija Demetera, Ivana Maurania i Ivana Kukuljevia bio je potpisnik Bekog knjievnog dogovora 1850. godine o zajednikom knjievnom jeziku Srba i Hrvata. Bio je lan Srpske kraljevske akademije. Njegova zbirka irilskih izvora, Monumenta Serbica Spectantia Historiam Serbiae, Bosniae, Ragusii, objavljena u Beu 1858, a kasnije pretampana i u Gracu 1964. godine, i danas predstavlja izuzetno korisnu hrestomatiju bosanskih srednjovjekovnih izvora.