Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Svjetski dan zdravlja
Svjetska zdravstvena organizacija, SZO (engl. World Health Organization, WHO) posebna je organizacija Ujedinjenih naroda koja djeluje kao koordinirajue tijelo meunarodnog javnog zdravstva. Sjedite joj je u enevi u vicarskoj. SZO su osnovali UN 7. travnja 1948. godine. Prvi predsjednik skuptine SZO-a bio je prof. Andrija tampar. "Svjetski dan zdravlja" obiljeava se svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije.
LINOLEUM UBIJA BAKTERIJE
"Ova tema mora da nas zanima, jer su danas u mnogim kuama u porabi prostirai od linoleuma, poznatog vrstog tkiva, koje se dobiva od lanenoga ulja osobitim nainom oksidacije. Prostirai od linoleuma imaju tu prednost, da se opiru vlazi, a loi su vodii topline, to je naroito prijatno ljeti."
GABRIELA MISTRAL
Gabriela Mistral (Vicuna, 7. travnja 1889. Hempstead, New York, 10. sijenja 1957.) bio je pseudonim koji je koristila Lucila de Mara del Perpetuo Socorro Godoy Alcayaga, ileanska pjesnikinja, prosvjetitelj, diplomat i feministkinja. Prva je Latinoamerikanka koja je dobila Nobelovu nagradu 1945. Neke od osnovnih tema njene poezije su priroda, izdajstvo, ljubav, majinska ljubav, tuga, putovanja, i proces obrazovanja latinoamerikog identiteta kao mjeavine indijanskih i europskih utjecaja. Prvo slubeno priznanje dobila je 1914. god. kada joj je uruena prva nagrada nacionalnog knjievnog natjecanja u Santiagu, za djelo Soneti o Smrti. Godine 1922. Ministar obrazovanja Meksika je poziva u zemlju u okviru reforme kola i biblioteka, sa zadatkom da zapone stvaranje nacionalnog sistema obrazovanja. Meunarodna slava koju stjee omoguava joj brojna putovanja po Europi i Americi. Bila je prva Latinoamerikanka kojoj je dodijeljena Nobelova nagrada i to 1945. za knjievnost. Pred smrt se nastanila u New Yorku, gdje je i umrla od raka 10. sijenja 1957.
FRANCIS FORD COPPOLA
Francis Ford Coppola (Detroit, 7. travnja 1939.), ameriki redatelj, scenarist i producent Uspjeh njegova gangsterskog epa, a ujedno i obiteljske kronike, filma Kum iz 1972., koji se naao na vrhu najkomercijalnijih filmova svih vremena i dobio tri Oscara, svrstava Coppolu meu vodee amerike redatelje koji poetkom sedamdesetih bitno utjeu na holivudski film. Za nastavak svog najveeg uspjeha Kum II dobiva est Oscara 1974. godine. To mu 1979. godine omoguuje realizaciju njegova najambicioznijeg projekta, spektakla Apokalipsa danas. Dok je pohaao filmski odjel UCLA-a, Francis je upoznao Jima Morrisona, iju e glazbu poslije upotrijebiti u Apokalipsi danas. U ranim ezdesetim, Coppola je poeo svoju profesionalnu karijeru snimajui niskobudetne filmove s Rogerom Cormanom te pisati scenarije. Svoj prvi poznati film snimio je s Cormanom, niskobudetni Dementia 13.
MILUTIN CIHLAR
Milutin Cihlar Nehajev (Senj, 25. studenog 1880. - Zagreb, 7. travnja 1931.), hrvatski knjievnik i novinar.Studirao je kemiju u Beu te radio kao profesor u Zadru, gdje je 1905. pokrenuo list Lovor, a zatim u urednitvu asopisa Obzor u Zagrebu i Balkan u Trstu. Kao novinar radio je u Jutarnjem listu, Obzoru i Agramer Tagblattu, a bio je i dopisnik iz Pariza, Beograda i Praga. Jedan je od najznaajnih predstavnika knjievnosti hrvatske moderne. Uz Milana Begovia i Miroslava Krleu bio je najitanijim hrvatskim graanskim knjievnikom prve polovine dvadesetoga stoljea. Veliki uspjeh postigao je novelama sakupljenim u zbirici Veliki grad u kojima fiksira moderne dekadentne intelektualce koji ne nalaze smisla u ivotu, nego se pasivno preputaju snatrenjima i lamentacijama. Povijesnoj tematici okrenuo se u romanu Vuci u kojem je interpretirao dogaaje iz hrvatske prolosti i dao psiholoki portret kneza Frankopana. Njegov roman Bijeg karakterizira izrazira defabularizacija i pripovijedanje u tri tipa narativnog diskurza. esto ga izdvajaju kao najbolji roman hrvatske moderne.