![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](/m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
E-knjige za posudbu
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
DAN RUDARA - 02.03.1921.
Na današnji dan labinski rudari 1921. godine organizirali su štrajk i demonstracije i pod krilaticom Kova je nasa ( Rudnik je naš ) proglasili Labinsku Republiku. I prije nego što su fašisti ojaèali i došli na vlast u Italiji, napali su sindikalne predstavnike raških rudnika u Trstu. To je bila iskra koja je pokrenula pobunu oko 2.000 labinskih rudara. Proglasili su Republiku, uspostavili komitete i organizirali «crvene straže» kao zaštitu od fašista. Od 02. ožujka sami su organizirali proizvodnju. U pobuni su im se pridružili lokalni težaci. Talijanske vlasti odluèile su slomiti Labinsku Republiku poslavši vojsku na rudare. Talijanska vojska je 08.travnja napala rudare i slomila njihov otpor. Pobuna je u krvi ugašena, a radnièke voðe kažnjeni. Lokalna legenda kaže kako je grupa rudara pobjegla u jedno od okna rudnika i zauvijek nestala. Mnogi tj. veæina smatra da je 1921. godina i Labinska Republika bila poèetak organiziranog otpora fašizmu.
Na današnji dan labinski rudari 1921. godine organizirali su štrajk i demonstracije i pod krilaticom Kova je nasa ( Rudnik je naš ) proglasili Labinsku Republiku. I prije nego što su fašisti ojaèali i došli na vlast u Italiji, napali su sindikalne predstavnike raških rudnika u Trstu. To je bila iskra koja je pokrenula pobunu oko 2.000 labinskih rudara. Proglasili su Republiku, uspostavili komitete i organizirali «crvene straže» kao zaštitu od fašista. Od 02. ožujka sami su organizirali proizvodnju. U pobuni su im se pridružili lokalni težaci. Talijanske vlasti odluèile su slomiti Labinsku Republiku poslavši vojsku na rudare. Talijanska vojska je 08.travnja napala rudare i slomila njihov otpor. Pobuna je u krvi ugašena, a radnièke voðe kažnjeni. Lokalna legenda kaže kako je grupa rudara pobjegla u jedno od okna rudnika i zauvijek nestala. Mnogi tj. veæina smatra da je 1921. godina i Labinska Republika bila poèetak organiziranog otpora fašizmu.
Koliko pojede èovjek u jednoj godini?
"Prema statistici posljednjih godina prije rata dolazi u Njemaèkoj na odraslog èovjeka godišnji potrošak hrane od 666 kg."
"Prema statistici posljednjih godina prije rata dolazi u Njemaèkoj na odraslog èovjeka godišnji potrošak hrane od 666 kg."
MARIJA JURIÆ ZAGORKA
Marija Juriæ Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujka 1873. – Zagreb, 30. studenoga 1957.), hrvatska književnica i novinarka. Bila je prva profesionalna novinarka i najèitanija hrvatska književnica. Djelovala i jedno vrijeme ureðivala Obzor. Pokrenula je i ureðivala Ženski list, prvi hrvatski èasopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, maðarizacije i germanizacije te za prava žena. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliæe ljubavne prièe s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana.
Marija Juriæ Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujka 1873. – Zagreb, 30. studenoga 1957.), hrvatska književnica i novinarka. Bila je prva profesionalna novinarka i najèitanija hrvatska književnica. Djelovala i jedno vrijeme ureðivala Obzor. Pokrenula je i ureðivala Ženski list, prvi hrvatski èasopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, maðarizacije i germanizacije te za prava žena. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliæe ljubavne prièe s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana.
THEODOR SEUSS
Theodor Seuss Geisel (02.03.1904., Springfield, Massachusetts, SAD - 24.09.1991., La Jolla, Kalifornija, SAD), poznatiji kao Dr.Seuss, bio je amerièki pisac knjiga za djecu i strip crtaè. U Europi je najpoznatiji po knjizi "Kako je Grinch ukrao Božiæ". Geisel je takoðer pisao pod pseudonimima Theo LeSieg i Rosetta Stone. Objavio je preko 40 knjiga i jedan je od najèitanijih autora knjiga za djecu engleskog govornog podruèja. Prema knjigama nastali su filmovi: "Kako je Grinch ukrao Božiæ!", "Maèak u šeširu" i Horton te brojne televizijske adaptacije tih i drugih njegovih knjiga. Godinu dana nakon samoubojstva njegove prve supruge Helen, 1968. oženio se sa svojom drugom suprugom Audrey Geisel. Umro je 24. rujna 1991., nakon duge bolesti.
Theodor Seuss Geisel (02.03.1904., Springfield, Massachusetts, SAD - 24.09.1991., La Jolla, Kalifornija, SAD), poznatiji kao Dr.Seuss, bio je amerièki pisac knjiga za djecu i strip crtaè. U Europi je najpoznatiji po knjizi "Kako je Grinch ukrao Božiæ". Geisel je takoðer pisao pod pseudonimima Theo LeSieg i Rosetta Stone. Objavio je preko 40 knjiga i jedan je od najèitanijih autora knjiga za djecu engleskog govornog podruèja. Prema knjigama nastali su filmovi: "Kako je Grinch ukrao Božiæ!", "Maèak u šeširu" i Horton te brojne televizijske adaptacije tih i drugih njegovih knjiga. Godinu dana nakon samoubojstva njegove prve supruge Helen, 1968. oženio se sa svojom drugom suprugom Audrey Geisel. Umro je 24. rujna 1991., nakon duge bolesti.
SIJIE DAI
Sijie Dai (02.03.1954. (Chengdu, Sichuan, CN) francuski pisac i filmaš kineskog podrijetla. Buduæi da je došao iz obrazovane obitelji srednje klase, maoistièka Vlada ga je poslala na preodgoj u kamp u ruralnom Sichuan uod 1971 do 1974, za vrijeme Kulturne revolucije. Nakon povratka, bio je završio srednju školu i fakultet, gdje je studirao povijest umjetnosti. Godine 1984, napustio je Kinu zbog Francuske stipendije. Tamo je razvio strast za filmove i postao redatelj. Prije nego što se okreæe pisanju, napravio je tri kritièki hvaljena dugometražna filma: Kina, tugo moja (1989) (izvorni naslov: Chine, ma douleur), Le mangeur de Lune i Tang, le onzième. Takoðer je napisao i režirao adaptacijz "Balzac i kineska mala krojaèica", objavljen u 2002. Živi u Parizu i piše na francuskom.
Sijie Dai (02.03.1954. (Chengdu, Sichuan, CN) francuski pisac i filmaš kineskog podrijetla. Buduæi da je došao iz obrazovane obitelji srednje klase, maoistièka Vlada ga je poslala na preodgoj u kamp u ruralnom Sichuan uod 1971 do 1974, za vrijeme Kulturne revolucije. Nakon povratka, bio je završio srednju školu i fakultet, gdje je studirao povijest umjetnosti. Godine 1984, napustio je Kinu zbog Francuske stipendije. Tamo je razvio strast za filmove i postao redatelj. Prije nego što se okreæe pisanju, napravio je tri kritièki hvaljena dugometražna filma: Kina, tugo moja (1989) (izvorni naslov: Chine, ma douleur), Le mangeur de Lune i Tang, le onzième. Takoðer je napisao i režirao adaptacijz "Balzac i kineska mala krojaèica", objavljen u 2002. Živi u Parizu i piše na francuskom.
BRATOLJUB KLAIÆ
Adolf Bratoljub Klaiæ (Adolf Klotz) (Bizovac, 27. srpnja 1909. - Zagreb, 2. ožujka 1983.), hrvatski jezikoslovac, kroatist i prevoditelj. Roðen je u Bizovcu kod Valpova. U Zagrebu je završio klasiènu gimnaziju te na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest južnoslavenskih jezika i književnosti, èeški i njemaèki jezik. Struèno se usavršavao u Poljskoj i Èeškoj. Doktorirao je 1941. godine disertacijom Bizovaèko narjeèje. Bio je profesor u gimnaziji u Vukovaru, Prijedoru, Osijeku i Zagrebu te na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Od 1950. godine profesor je hrvatskoga jezika na Akademiji kazališne i filmske umjetnosti. Kao èlan Državnoga ureda za jezik NDH Klaiæ je, uz suradnju ostalih èlanova, priredio pravopisni priruènik Koriensko pisanje (1942.), a s Franjom Ciprom i opsežni Hrvatski pravopis (1944., pretisak 1992.), oba izraðena na tvorbeno-morfološkim naèelima prema tadašnjoj službenoj jeziènoj politici. Postao je poznat po Rjeèniku stranih rijeèi, koji je od 1951. do 2001. izišao u više izdanja. Prevodio je s klasiènih jezika (Eshil, Sofoklo, Euripid, Vergilije i dr.). Kao vrstan akcentolog objavljivao je radove iz hrvatske prozodije. U rukopisu mu je ostao ortoepski rjeènik. Redigirao je i komentirao izdanja brojnih hrvatskih pisaca (npr. u ediciji Pet stoljeæa hrvatske književnosti) te jezièno priredio mnoge kazališne i filmske izvedbe. Uvježbavao je dikciju s glumcima za predstave i bio glavnim tumaèem nepoznatih rijeèi. Prouèavao je poljsko-hrvatske kulturne veze i pisao o njima. Osim jezikoslovljem bavio se i teorijom književnosti (Izmeðu jezikoslovlja i nauke o književnosti, 1972). Bratoljub Klaiæ je u kroatistici i opæenito u hrvatskoj kulturi ostavio trajan pisani i usmeni trag kao vrstan leksikograf i kao pravopisni i jezièni normativist.
Adolf Bratoljub Klaiæ (Adolf Klotz) (Bizovac, 27. srpnja 1909. - Zagreb, 2. ožujka 1983.), hrvatski jezikoslovac, kroatist i prevoditelj. Roðen je u Bizovcu kod Valpova. U Zagrebu je završio klasiènu gimnaziju te na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest južnoslavenskih jezika i književnosti, èeški i njemaèki jezik. Struèno se usavršavao u Poljskoj i Èeškoj. Doktorirao je 1941. godine disertacijom Bizovaèko narjeèje. Bio je profesor u gimnaziji u Vukovaru, Prijedoru, Osijeku i Zagrebu te na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Od 1950. godine profesor je hrvatskoga jezika na Akademiji kazališne i filmske umjetnosti. Kao èlan Državnoga ureda za jezik NDH Klaiæ je, uz suradnju ostalih èlanova, priredio pravopisni priruènik Koriensko pisanje (1942.), a s Franjom Ciprom i opsežni Hrvatski pravopis (1944., pretisak 1992.), oba izraðena na tvorbeno-morfološkim naèelima prema tadašnjoj službenoj jeziènoj politici. Postao je poznat po Rjeèniku stranih rijeèi, koji je od 1951. do 2001. izišao u više izdanja. Prevodio je s klasiènih jezika (Eshil, Sofoklo, Euripid, Vergilije i dr.). Kao vrstan akcentolog objavljivao je radove iz hrvatske prozodije. U rukopisu mu je ostao ortoepski rjeènik. Redigirao je i komentirao izdanja brojnih hrvatskih pisaca (npr. u ediciji Pet stoljeæa hrvatske književnosti) te jezièno priredio mnoge kazališne i filmske izvedbe. Uvježbavao je dikciju s glumcima za predstave i bio glavnim tumaèem nepoznatih rijeèi. Prouèavao je poljsko-hrvatske kulturne veze i pisao o njima. Osim jezikoslovljem bavio se i teorijom književnosti (Izmeðu jezikoslovlja i nauke o književnosti, 1972). Bratoljub Klaiæ je u kroatistici i opæenito u hrvatskoj kulturi ostavio trajan pisani i usmeni trag kao vrstan leksikograf i kao pravopisni i jezièni normativist.
