![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](/m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\1\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
E-knjige za posudbu
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Svjetski dan umjetnosti
UNESCO je prihvatio obilježavanje Svjetskog dana umjetnosti, na inicijativu Meðunarodnog udruženja umjetnika (IAA – The International Association of Art), mreže unutar koje HDLU zastupa Republiku Hrvatsku. Od 2020. nadalje, 15. travnja, na roðendan Leonarda da Vincija, slavit æe se Svjetski dan umjetnosti u cijelom svijetu. Ove godine sjeæamo se 500-te godišnjice roðenja ovog legendarnog renesansnog umjetnika i svestranog stvaraoca na mnogim podruèjima, koji je ostao relevantan svakoj generaciji umjetnika, sve do današnjih dana. U listopadu 2018. godine IAA je poslala službeni prijedlog generalnoj direktorici UNESCO-a gði Audrey Azoulay. Nakon intenzivnog razdoblja diplomatskih sastanaka i dijaloga u Parizu, 16. travnja 2019., upravni odbor UNESCO-a jednoglasno je prihvatio prijedlog IAA, na inicijativu Meksika i Turske, koji je supotpisala 41 država, a jednoglasno je potvrðen od predstavnika 57 država.
UNESCO je prihvatio obilježavanje Svjetskog dana umjetnosti, na inicijativu Meðunarodnog udruženja umjetnika (IAA – The International Association of Art), mreže unutar koje HDLU zastupa Republiku Hrvatsku. Od 2020. nadalje, 15. travnja, na roðendan Leonarda da Vincija, slavit æe se Svjetski dan umjetnosti u cijelom svijetu. Ove godine sjeæamo se 500-te godišnjice roðenja ovog legendarnog renesansnog umjetnika i svestranog stvaraoca na mnogim podruèjima, koji je ostao relevantan svakoj generaciji umjetnika, sve do današnjih dana. U listopadu 2018. godine IAA je poslala službeni prijedlog generalnoj direktorici UNESCO-a gði Audrey Azoulay. Nakon intenzivnog razdoblja diplomatskih sastanaka i dijaloga u Parizu, 16. travnja 2019., upravni odbor UNESCO-a jednoglasno je prihvatio prijedlog IAA, na inicijativu Meksika i Turske, koji je supotpisala 41 država, a jednoglasno je potvrðen od predstavnika 57 država.
Dan gumica za brisanje
Ovaj dan slavi izum gumice za brisanje. Svi mi griješimo, a ovaj dan posveæen je važnosti ovog malog korisnog predmeta koji se može pronaæi na gotovo svakom radnom stolu. U svijetu gumice, dva èovjeka treba posebno istaknuti. Prvi je Joseph Priestley koji je otkrio gumicu na današnji dan 1770., koristeæi komad gume uvezene iz Brazila. Zatim je 1858, Hyman Lipman iz Philadelphije patentirao olovku s gumicom na vrhu olovke.
Ovaj dan slavi izum gumice za brisanje. Svi mi griješimo, a ovaj dan posveæen je važnosti ovog malog korisnog predmeta koji se može pronaæi na gotovo svakom radnom stolu. U svijetu gumice, dva èovjeka treba posebno istaknuti. Prvi je Joseph Priestley koji je otkrio gumicu na današnji dan 1770., koristeæi komad gume uvezene iz Brazila. Zatim je 1858, Hyman Lipman iz Philadelphije patentirao olovku s gumicom na vrhu olovke.
RIBA, KOJA ŽIVI NA KOPNU
"Ima više vrsta takvih riba,koje mogu da dugo izdrže izvan vode, a jedna od najzanimljivijih jeste tropska riba skakavica (Periophthalmus koelreuteri). Ova riba može da se vidi duž tropskih obala staroga svijeta, gdje poèiva na kamenju, korijenju mangrova ili kakvom drugom uzvišenom mjestu, a kad joj se èovjek približi, skoèi poput žabe u vodu, brzo zaroni i zarije se u glib."
"Ima više vrsta takvih riba,koje mogu da dugo izdrže izvan vode, a jedna od najzanimljivijih jeste tropska riba skakavica (Periophthalmus koelreuteri). Ova riba može da se vidi duž tropskih obala staroga svijeta, gdje poèiva na kamenju, korijenju mangrova ili kakvom drugom uzvišenom mjestu, a kad joj se èovjek približi, skoèi poput žabe u vodu, brzo zaroni i zarije se u glib."
MIHAIL VASILJEVIÈ LOMONOSOV
Mihail Vasiljeviè Lomonosov (Denisovka, 19. studenog 1711. - Petrograd, 15. travnja 1765.), ruski znanstvenik i pjesnik S 19 godina odlazi u Moskvu i stupa u Slavensko-grèko-latinsku akademiju, zatim odlazi u Njemaèku, u Marburg i Freiburg. Po povratku u Rusiju postaje èlan Akademije nauka i organizira znanstveni rad u Rusiji. Bavio se fizikom, kemijom, geografijom, poviješæu, filologijom i pridonio razvitku svih tih znanosti, a u nekima je izvršio i važna otkriæa. Karakteristièan je njegov stav da sve treba prouèavati na osnovi promatranja i eksperimenata. Njegovo materijalistièko gledanje na svijet dovelo ga je u sukob s postavkama za ono vrijeme najviših autoriteta kao što su Leibniz i Newton. Prvi je dokazao zakon o oèuvanju mase, tvrdeæi da je kolièina materije prije kemijske reakcije i poslije nje ista. Bavio se i astronomijom te je prvi otkrio na temelju refrakcije svjetlosti na rubovima Sunèeve ploèe prilikom prolaska Venere da je taj planet okružen atmosferom kao i Zemlja. Posebno su važni njegovi radovi iz geologije u kojima je u mnogoèemu stajao ispred svoga vremena. Veliku pozornost posveæivao je praktiènoj primjeni znanosti. Izumio je èitav niz meteoroloških, optièkih i drugih instrumenata. Njegova ½Ruska gramatika½ je prva gramatika ruskog jezika. Književnim pitanjima bavi se i u svojoj ½Retorici½. Dovršio je reformu ruskog stiha, a ubraja se meðu najistaknutije ruske pjesnike 18. stoljeæa, a posebno su poznate njegove ode u kojima dolaze do izražaja njegova prosvjetiteljska shvaæanja. Utemeljitelj je Moskovskoga sveuèilišta, koje je kasnije nazvano po njemu: ½Moskovsko državno sveuèilište Lomonosov".
Mihail Vasiljeviè Lomonosov (Denisovka, 19. studenog 1711. - Petrograd, 15. travnja 1765.), ruski znanstvenik i pjesnik S 19 godina odlazi u Moskvu i stupa u Slavensko-grèko-latinsku akademiju, zatim odlazi u Njemaèku, u Marburg i Freiburg. Po povratku u Rusiju postaje èlan Akademije nauka i organizira znanstveni rad u Rusiji. Bavio se fizikom, kemijom, geografijom, poviješæu, filologijom i pridonio razvitku svih tih znanosti, a u nekima je izvršio i važna otkriæa. Karakteristièan je njegov stav da sve treba prouèavati na osnovi promatranja i eksperimenata. Njegovo materijalistièko gledanje na svijet dovelo ga je u sukob s postavkama za ono vrijeme najviših autoriteta kao što su Leibniz i Newton. Prvi je dokazao zakon o oèuvanju mase, tvrdeæi da je kolièina materije prije kemijske reakcije i poslije nje ista. Bavio se i astronomijom te je prvi otkrio na temelju refrakcije svjetlosti na rubovima Sunèeve ploèe prilikom prolaska Venere da je taj planet okružen atmosferom kao i Zemlja. Posebno su važni njegovi radovi iz geologije u kojima je u mnogoèemu stajao ispred svoga vremena. Veliku pozornost posveæivao je praktiènoj primjeni znanosti. Izumio je èitav niz meteoroloških, optièkih i drugih instrumenata. Njegova ½Ruska gramatika½ je prva gramatika ruskog jezika. Književnim pitanjima bavi se i u svojoj ½Retorici½. Dovršio je reformu ruskog stiha, a ubraja se meðu najistaknutije ruske pjesnike 18. stoljeæa, a posebno su poznate njegove ode u kojima dolaze do izražaja njegova prosvjetiteljska shvaæanja. Utemeljitelj je Moskovskoga sveuèilišta, koje je kasnije nazvano po njemu: ½Moskovsko državno sveuèilište Lomonosov".
JEAN - PAUL SARTRE
Jean-Paul Charles Aymard Sartre (Pariz, 21. lipnja 1905. - Pariz, 15. travnja 1980.), francuski filozof, romanopisac, esejist, dramaturg, scenarist i kritièar. Sartreu je 1964. dodijeljena Nobelova nagrada za književnost, no odbio ju je primiti iz moralnih razloga. Za vrijeme 1940-ih i 1950-ih egzistencijalizam je postao omiljena filozofija Beatnik generacije. Godine 1948. Rimokatolièka Crkva stavila je sva njegova djela na Indeks. Veæina njegovih drama bogata je simbolizmom i služila je kao medij njegove filozofije. Najpoznatija meðu njima, Iza zatvorenih vrata (Huis-clos), sadrži glasovitu reèenicu ½L'enfer, c'est les autres½ («Pakao, to su drugi»). Osim oèitog utjecaja Muènine, Sartreov je najveæi doprinos književnosti bila trilogija Putovi slobode koja govori o tome kako je Drugi svjetski rat utjecao na Sartreove ideje. Tako Putovi slobode daju manje teoretski a više praktièan pristup egzistencijalizmu. Prvi roman trilogije, Razumno doba (L'âge de raison, 1945.) je Sartreovo djelo koje je dobilo najširi odaziv.
Jean-Paul Charles Aymard Sartre (Pariz, 21. lipnja 1905. - Pariz, 15. travnja 1980.), francuski filozof, romanopisac, esejist, dramaturg, scenarist i kritièar. Sartreu je 1964. dodijeljena Nobelova nagrada za književnost, no odbio ju je primiti iz moralnih razloga. Za vrijeme 1940-ih i 1950-ih egzistencijalizam je postao omiljena filozofija Beatnik generacije. Godine 1948. Rimokatolièka Crkva stavila je sva njegova djela na Indeks. Veæina njegovih drama bogata je simbolizmom i služila je kao medij njegove filozofije. Najpoznatija meðu njima, Iza zatvorenih vrata (Huis-clos), sadrži glasovitu reèenicu ½L'enfer, c'est les autres½ («Pakao, to su drugi»). Osim oèitog utjecaja Muènine, Sartreov je najveæi doprinos književnosti bila trilogija Putovi slobode koja govori o tome kako je Drugi svjetski rat utjecao na Sartreove ideje. Tako Putovi slobode daju manje teoretski a više praktièan pristup egzistencijalizmu. Prvi roman trilogije, Razumno doba (L'âge de raison, 1945.) je Sartreovo djelo koje je dobilo najširi odaziv.
EMMA THOMPSON
Emma Thompson (15. travnja 1959.), priznata engleska glumica, komièarka i scenaristica ovjenèana dvama Oscarima, te nagradama Emmy, Zlatni globus i BAFTA. Rodila se u londonskoj èetvrti Paddington. Potjeèe iz glumaèke obitelji. Mlaða sestra Sophie takoðer je glumica. Pohaðala je djevojaèku školu Camden, a kasnije je na sveuèilištu Cambridge studirala englesku književnost, gdje je bila potpredsjednica tamošnje kazališne družine. Veoma nadarena za glumu, prvi glumaèki posao dobila je veæ na drugoj godini studija. Diplomirala je 1982. te se posvetila glumi. Do sada je snimila 20-ak naslova. Prvog Oscara dobila je 1992., za scenarij, a drugog 1996. godine. Gostovala je u nekoliko sitcoma. Recentan glumaèki rad ukljuèuje serijal o Harryu Potteru gdje glumi profesoricu Sybill Trelawney i film ½Dadilja McPhee½. Udavala se dva puta, a iz drugog braka ima kæer.
Emma Thompson (15. travnja 1959.), priznata engleska glumica, komièarka i scenaristica ovjenèana dvama Oscarima, te nagradama Emmy, Zlatni globus i BAFTA. Rodila se u londonskoj èetvrti Paddington. Potjeèe iz glumaèke obitelji. Mlaða sestra Sophie takoðer je glumica. Pohaðala je djevojaèku školu Camden, a kasnije je na sveuèilištu Cambridge studirala englesku književnost, gdje je bila potpredsjednica tamošnje kazališne družine. Veoma nadarena za glumu, prvi glumaèki posao dobila je veæ na drugoj godini studija. Diplomirala je 1982. te se posvetila glumi. Do sada je snimila 20-ak naslova. Prvog Oscara dobila je 1992., za scenarij, a drugog 1996. godine. Gostovala je u nekoliko sitcoma. Recentan glumaèki rad ukljuèuje serijal o Harryu Potteru gdje glumi profesoricu Sybill Trelawney i film ½Dadilja McPhee½. Udavala se dva puta, a iz drugog braka ima kæer.
