Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
SVJETSKI DAN BORBE PROTIV AIDS-A
Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a obiljeava se od 1988. godine, na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prvog dana u mjesecu prosincu s ciljem podizanja svijesti javnosti o toj bolesti, iskazivanja solidarnosti prema oboljelima, utjecanja na smanjenje stigme i diskriminacije i skretanja pozornosti na opasnosti koje donosi rizino ponaanje i irenje pandemije HIV-a. Time se svake godine usmjerava panja na taj globalni javnozdravstveni problem.
clanak
Pomlaivanje krumpira
Krumpir kao ostarjela biljka trpi od mnogih bolesti, emu je uglavnom razlog njegovo razmnoavanje gomoljima. Proitajte kakvim su se tehnikama posluili znanstvenici ne bi li uspjeli "pomladiti" krumpir i uiniti ga otpornijim.
Autor0000001638
ZLATKO GALL
Zlatko Gall (1.12. 1954., Split), novinar, komentator, rock kritiar. Povijest umjetnosti i arheologiju diplomirao 1978. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija objavljivao teme s podruja likovnosti, stripa i rocka u omladinskom tisku (Polet, Omladinska iskra, Vidik...i dr.), a od 1979. profesionalni novinar u Slobodnoj Dalmaciji. Do odlaska iz Slobodne Dalmacije 1995. bio urednik kulture, kolumnist i komentator Slobodne i Nedjeljne Dalmacije, objavljujui teme iz podruja likovnih umjetnosti, glazbe, drutvenih fenomena i politike komentare u brojnim listovima (Start, Svijet, Studio, Vjesnik, Nai dani, Polet, Duboks, Rock, VEN, Intervju, Na strip, YU-strip, Mladina...). Tijekom devedesetih bio politiki kolumnista Vjesnika i Vijenca, te stalni kolumnist mjesenika More. Od 1995. do 2001. u Slobodnoj Dalmaciji obavlja posao glazbenog kritiara i komentatora; bio novinar Tjednika, a potom Feral Tribuna. Bio glavni urednik glazbenog mjesenika Feral Music (za koji 1997. dobiva godinju rock nagradu Crni maak). Potpisnik brojnih monografskih tekstova i biljeaka za diskografska izdanja te kataloga likovnih izloaba. Autor glazbenih projekata Prst u more i ovjek od soli za koja je 2005. i 2006. dobio i diskografsku nagradu Porin.
Autor0000000351
SLAVKO KOLAR
Slavko Kolar (Palenik pokraj Garenice, 1. prosinca 1891. - Zagreb, 15. rujna 1963.) hrvatski knjievnik i filmski scenarist U hrvatskoj je knjievnosti bilo relativno malo pisaca koji su u svoja knjievna djela unosili elemente humora i satire kao jednog posebnog vidnog ugla sagledavanja odreenih drutvenih zbivanja. U 19. stoljeu bilo ih je svega nekoliko: Stanko Vraz, Ante Kovai i Silvije Strahimir Kranjevi napisali nekoliko uspjelih satirinih ostvarenja, dok humoristikih elemenata nalazimo povremeno u djelima Janka Jurkovia, Vilima Korajca, Augusta enoe i Josipa Eugena Tomia. I to je sve. Zapravo, sve do pojave Slavka Kolara (1891-1963) i ne moemo govoriti o nekom piscu ije bi cjelokupno knjievno djelo bilo proeto iskljuivo kategorijama humora i satire. A upravo po toj osobini Kolar se u hrvatskoj meunarodnoj knjievnosti izdvaja kao posve originalna literarna pojava: iako se tematika njegovih pripovijedaka u potpunosti uklapa u one najznaajnije tokove hrvatske knjievnosti tridesetih godina kada je primarnu preokupaciju pisaca zaokupila problematika sela ili provincije s naglaenim socijalnim akcentom, Kolar se od ostalih svojih suvremenika razlikuje upravo po tom svom specifinom pristupu toj istoj tematici.