![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](/m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\1\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
E-knjige za posudbu
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Dan èrèkarija
Oslobodite svog unutarnjeg umjetnika na današnji dan èrèkarija, dan obilježavanja svih onih nasumiènih crteža koje radite za vrijeme telefoniranja ili dosadnih sastanaka. Ove se vrste crteža slave svake godine u SAD-u od 2004. godine kada je dogaðaj iskorišten za podizanje svijesti i skupljanje sredstava za istraživanje epilepsije. Oslobaðate li i vi svoj kreativni duh na ovakav naèin?
Oslobodite svog unutarnjeg umjetnika na današnji dan èrèkarija, dan obilježavanja svih onih nasumiènih crteža koje radite za vrijeme telefoniranja ili dosadnih sastanaka. Ove se vrste crteža slave svake godine u SAD-u od 2004. godine kada je dogaðaj iskorišten za podizanje svijesti i skupljanje sredstava za istraživanje epilepsije. Oslobaðate li i vi svoj kreativni duh na ovakav naèin?
Prve fotografije površine Plutona
Svemirski teleskop Hubble poslao je 1996. godine na Zemlju prve fotografije površine Plutona, najudaljenijeg planeta Sunèevog sustava. Do 24. kolovoza 2006. Pluton je bio smatran devetim planetom Sunèevog sustava, kada je na konferenciji IAU u Pragu usvojena definicija planeta koja iskljuèuje Pluton, te je prihvaæen pojam "patuljasti planet". Od tada se službeno naziva 134340 Pluton.
Svemirski teleskop Hubble poslao je 1996. godine na Zemlju prve fotografije površine Plutona, najudaljenijeg planeta Sunèevog sustava. Do 24. kolovoza 2006. Pluton je bio smatran devetim planetom Sunèevog sustava, kada je na konferenciji IAU u Pragu usvojena definicija planeta koja iskljuèuje Pluton, te je prihvaæen pojam "patuljasti planet". Od tada se službeno naziva 134340 Pluton.
Milivoj Šrepel: Ruski pripovjedaèi
"U poèetku ovoga stoljeæa ne bi nitko živ na Zapadu slutio, da æe iz nepoznatih krajeva ruskih umjetnoj pripoviesti zasjati novo sunce. Ruski pripovjedaèi èetrdesetih godina stvorili su renaissancu na polju romana ne samo u svojoj domovini, nego i po ostaloj Evropi. Što više promatraš sjajni uspjeh ruskoga romana po svim naobraženim zemljama, to ti se više nadaje misao, da je ruski roman u neku ruku pravi preporod pripoviesti evropske."
"U poèetku ovoga stoljeæa ne bi nitko živ na Zapadu slutio, da æe iz nepoznatih krajeva ruskih umjetnoj pripoviesti zasjati novo sunce. Ruski pripovjedaèi èetrdesetih godina stvorili su renaissancu na polju romana ne samo u svojoj domovini, nego i po ostaloj Evropi. Što više promatraš sjajni uspjeh ruskoga romana po svim naobraženim zemljama, to ti se više nadaje misao, da je ruski roman u neku ruku pravi preporod pripoviesti evropske."
Kako je naèinjen ovaj crtež?
"U Prirodi, god. XIX. svez. 3. opisao je prof. dr. V. Vouk "žive svjetiljke" kao i naèin, kojim se one prireðuju. Èlanku su bile priložene ujedno i fotografije bakterijskih svijeæa i žarulja. Ovaj puta donosimo jedan bakterijski crtež, fotografiran u vlastitom svijetlu."
"U Prirodi, god. XIX. svez. 3. opisao je prof. dr. V. Vouk "žive svjetiljke" kao i naèin, kojim se one prireðuju. Èlanku su bile priložene ujedno i fotografije bakterijskih svijeæa i žarulja. Ovaj puta donosimo jedan bakterijski crtež, fotografiran u vlastitom svijetlu."
STANLEY KUBRICK
Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. - 7. ožujka 1999.), amerièki filmski redatelj, scenarist i producent. Režirao je niz hvaljenih i ponekad kontroverznih filmova. Kubrick je bio poznat po pomnom biranju teme svojih filmova, sporoj metodi rada, raznolikim žanrovima u kojima je radio, tehnièkoj perfekciji i povuèenosti kad je bila rijeè o njegovim filmovima i obitelji. 1946. je postao fotografski šegrt u Looku, a kasnije je postao njihov stalni fotograf. Mnoge njegove fotografije snimljene izmeðu 1945. i 1950. objavljene su u knjizi "Drama and Shadows" (2005., Phaidon Press), a pojavljuju se i na specijalnom DVD izdanju Odiseje iz 2007. Dok je radio u èasopisu Look, Kubrick se 29. svibnja 1948. vjenèao s Tobom Metz (roðena 1930.). Živjeli su u Greenwich Villageu, a razveli su se 1951. Tada je poèeo odlaziti na filmska prikazivanja u Muzej moderne umjetnosti i kina New Yorka. Zadivili su ga kompleksni, ali teèni pokreti kamerom Maxa Ophülsa, èiji æe filmovi utjecati na Kubrickov stil. Poznat je po filmovima Strah i želja, Poljubac ubojice, Uzaludna pljaèka, Staze slave, Spartak, Lolita, Dr.Strangelove, 2001: Odiseja u svemiru, Paklena naranèa, Barry London, Isijavanje, Full Metal Jacket te Oèi širom zatvorene.
Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. - 7. ožujka 1999.), amerièki filmski redatelj, scenarist i producent. Režirao je niz hvaljenih i ponekad kontroverznih filmova. Kubrick je bio poznat po pomnom biranju teme svojih filmova, sporoj metodi rada, raznolikim žanrovima u kojima je radio, tehnièkoj perfekciji i povuèenosti kad je bila rijeè o njegovim filmovima i obitelji. 1946. je postao fotografski šegrt u Looku, a kasnije je postao njihov stalni fotograf. Mnoge njegove fotografije snimljene izmeðu 1945. i 1950. objavljene su u knjizi "Drama and Shadows" (2005., Phaidon Press), a pojavljuju se i na specijalnom DVD izdanju Odiseje iz 2007. Dok je radio u èasopisu Look, Kubrick se 29. svibnja 1948. vjenèao s Tobom Metz (roðena 1930.). Živjeli su u Greenwich Villageu, a razveli su se 1951. Tada je poèeo odlaziti na filmska prikazivanja u Muzej moderne umjetnosti i kina New Yorka. Zadivili su ga kompleksni, ali teèni pokreti kamerom Maxa Ophülsa, èiji æe filmovi utjecati na Kubrickov stil. Poznat je po filmovima Strah i želja, Poljubac ubojice, Uzaludna pljaèka, Staze slave, Spartak, Lolita, Dr.Strangelove, 2001: Odiseja u svemiru, Paklena naranèa, Barry London, Isijavanje, Full Metal Jacket te Oèi širom zatvorene.
PIET MONDRIAN
Pieter Cornelis (Piet) Mondriaan, od 1912. Mondrian (Amersfoort, 7. ožujka 1872. - New York, 1. veljaèe 1944.), nizozemski slikar i teoretièar. Uvelike je pridonio umjetnièkoj grupi De Stijl koju je osnovao Theo van Doesburg. Razvio je novi oblik apstraktne umjetnosti nazvan neoplasticizam. Studirao je od 1892. na akademiji u Amsterdamu. Obuzet religioznim problemima, prouèava teozofske spise i postaje èlan sekte. Iz ovoga razdoblja potjeèu platna prožeta mistikom, s motivima osamljenih kuæa u dubokim tonalitetima i neobiènim osvjetljenjima. Poèetak rata 1914. zatekao ga je u Amsterdamu. U posljednjim godinama motivi njegovih slika reducirani su na minimum; konaèno su njegova platna sadržavala tek nekoliko obojenih ploha na bijeloj podlozi. U platnima nastalim u Americi nestaje karakteristièna crna linija, èime je ublažen opæi dojam i postignut življi i vedriji ritam plohe.
Pieter Cornelis (Piet) Mondriaan, od 1912. Mondrian (Amersfoort, 7. ožujka 1872. - New York, 1. veljaèe 1944.), nizozemski slikar i teoretièar. Uvelike je pridonio umjetnièkoj grupi De Stijl koju je osnovao Theo van Doesburg. Razvio je novi oblik apstraktne umjetnosti nazvan neoplasticizam. Studirao je od 1892. na akademiji u Amsterdamu. Obuzet religioznim problemima, prouèava teozofske spise i postaje èlan sekte. Iz ovoga razdoblja potjeèu platna prožeta mistikom, s motivima osamljenih kuæa u dubokim tonalitetima i neobiènim osvjetljenjima. Poèetak rata 1914. zatekao ga je u Amsterdamu. U posljednjim godinama motivi njegovih slika reducirani su na minimum; konaèno su njegova platna sadržavala tek nekoliko obojenih ploha na bijeloj podlozi. U platnima nastalim u Americi nestaje karakteristièna crna linija, èime je ublažen opæi dojam i postignut življi i vedriji ritam plohe.
FRAN MIKLOŠIÈ
Fran Miklošiè (njem. Franz von Miklosich; 29. studeni 1813. – 7. ožujak 1891) je bio slovenski filolog i lingvista. Miklošiè je roðen u štajerskom selu Radomeršèak blizu grada Ljutomera, koje je tada pripadalo Austrijskom Carstvu. Doktorirao je filozofiju je na Sveuèilištu u Gracu i neko vrijeme je tamo radio kao profesor filozofije. Godine 1838. je prešao na Sveuèilište u Beèu gdje je stekao titulu doktora pravnih nauka. Tijekom svojih studija na njega su utjecali radovi slovenaèkog filologa i lingviste Jerneja Kopitara. Napustio je pravo i i posvetio je veæi dio svog života prouèavanju slovenskih jezika. Godine 1844. se zaposlio u Carskoj biblioteci u Beèu, gde je ostao do 1862. Miklošiš je 1844. objavio kritiku knjige Franca Bopa Uporedna gramatika (nem. Vergleichende Grammatik), što je skrenulo pažnju beèkih akademskih krugova. Ova publikacija je pokrenula dugi niz radova, u kojima je Miklošiè pokazao veliku struènost. Njegovi radovi su doveli do revolucije u prouèavanju slovenskih jezika. Uz Vuka Karadžiæa, Ðuru Danièiæa, Dimitrija Demetera, Ivana Mažuraniæa i Ivana Kukuljeviæa bio je potpisnik Beèkog književnog dogovora 1850. godine o zajednièkom književnom jeziku Srba i Hrvata. Bio je èlan Srpske kraljevske akademije. Njegova zbirka æirilskih izvora, Monumenta Serbica Spectantia Historiam Serbiae, Bosniae, Ragusii, objavljena u Beèu 1858, a kasnije preštampana i u Gracu 1964. godine, i danas predstavlja izuzetno korisnu hrestomatiju bosanskih srednjovjekovnih izvora.
Fran Miklošiè (njem. Franz von Miklosich; 29. studeni 1813. – 7. ožujak 1891) je bio slovenski filolog i lingvista. Miklošiè je roðen u štajerskom selu Radomeršèak blizu grada Ljutomera, koje je tada pripadalo Austrijskom Carstvu. Doktorirao je filozofiju je na Sveuèilištu u Gracu i neko vrijeme je tamo radio kao profesor filozofije. Godine 1838. je prešao na Sveuèilište u Beèu gdje je stekao titulu doktora pravnih nauka. Tijekom svojih studija na njega su utjecali radovi slovenaèkog filologa i lingviste Jerneja Kopitara. Napustio je pravo i i posvetio je veæi dio svog života prouèavanju slovenskih jezika. Godine 1844. se zaposlio u Carskoj biblioteci u Beèu, gde je ostao do 1862. Miklošiš je 1844. objavio kritiku knjige Franca Bopa Uporedna gramatika (nem. Vergleichende Grammatik), što je skrenulo pažnju beèkih akademskih krugova. Ova publikacija je pokrenula dugi niz radova, u kojima je Miklošiè pokazao veliku struènost. Njegovi radovi su doveli do revolucije u prouèavanju slovenskih jezika. Uz Vuka Karadžiæa, Ðuru Danièiæa, Dimitrija Demetera, Ivana Mažuraniæa i Ivana Kukuljeviæa bio je potpisnik Beèkog književnog dogovora 1850. godine o zajednièkom književnom jeziku Srba i Hrvata. Bio je èlan Srpske kraljevske akademije. Njegova zbirka æirilskih izvora, Monumenta Serbica Spectantia Historiam Serbiae, Bosniae, Ragusii, objavljena u Beèu 1858, a kasnije preštampana i u Gracu 1964. godine, i danas predstavlja izuzetno korisnu hrestomatiju bosanskih srednjovjekovnih izvora.
