Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
EUROPSKI DAN GRAANSKOG PRAVOSUA
Europski dan graanskog pravosua Svrha obiljeavanja europskog dana graanskog pravosua je upoznavanje graana s djelovanjem pravnog sustava u njihovim zemljama, edukaciji i informiranju o njihovim svakodnevnim pravima u podruju graanskog pravosua.
clanak
MEUNARODNI DAN KOLSKIH KNJINICA
Meunarodni dan kolskih knjinica proglasila je, 1999. g., predsjednica Meunarodne organizacije kolskih knjiniara, dr. Blanche Woolls, a potvrdio 2005. g. novi predsjednik, Peter Genco. Meunarodni dan kolskih knjinica obiljeava se svake godine etvrtog ponedjeljka u listopadu s odreenom temom vezanom uz rad kolskih knjinica. U Hrvatskoj ga obiljeavamo od 2002. g., a broj aktivnosti iz godine u godinu raste.
Charles Darwin: Put jednog prirodoslovca oko Zemlje
Gotovo je sve do polovice devetnaestoga stoljea vladao u prirodnim naukama nazor, da su vrste ivotinjske i biljne nepromjenite. Najznamenitiji je sistematik osamnaestoga vijeka vedjanin Karlo Linn izrekao, da ima toliko vrsta, koliko ih je u poetku stvoreno. Toga je istoga nazora bio i slavni Francuski prirodoslovac George Cuvier...
clanak
CRNOGORINA UMA I TERPENTIN
Terpentin je proizvod koji se dobiva iz smole crnogorinog drveta, a koje su mu sve primjene, proitajte u lanku.

Autor0000001084
CARLO COLLODI
Carlo Collodi, pravo ime Carlo Lorenzini (Firenca, 24. studenog 1826. - Firenca, 26. listopada 1890.), talijanski knjievnik. Najpoznatije djelo mu je "Neobini doivljaji lutka Pinocchija". Talijanski pisac i novinar Carlo Collodi roen je 24. studenog 1826. godine u Firenzi kao Carlo Lorenzini. Odrastao je u obitelji kuhara Domenica i slukinje Angele (ro. Orzali) Lorenzini kao prvo od desetoro djece. U dobi od 22 godine postao je novinar lista Il Fanfulla koji se zalagao za ujedinjene talijanskih zemalja u jedinstvenu dravu. Nakon 1870. godine radi kao kazalini kritiar i novinarski urednik piui pod raznim pseudonimima i o raznim temama u rasponu od politike do glazbe. Bavi se i prevoenjem te se okree djelima koja se bave tematikom djeje fantazije pa tako na talijanski jezik prevodi bajke francuskog pisca Charlesa Perraulta (npr. Uspavana ljepotica, Maak u izmama). Ta ga djela toliko obuzimaju da i sam poinje pisati djeje prie, a najpoznatije su iz tog perioda serije pria o Giannettinu. Svoje najuvenije djelo Storia di un burattino (Pria o lutku), znano i kao La avventure di Pinocchio (Pinokijeve avanture) poeo je pisati 1880. godine. Djelo je u nastavcima objavljivano, poevi od 1881. godine, u listu Il Giornale dei Bambini, prvom talinskom listu za djecu. Pria o drvenom lutku Pinocchiju koji oivi, a pri svakoj lai koju izgovori nos mu se povea, u samim je poecima zabiljeilo uspjeh kod publike. No, pravi e uspjeh doivjeti tek nakon pieve smrti jer to e djelo mnoge filmske stvaratelje, meu ostalima i samog Walta Disneya, nadahnuti za stvaranje brojnih filmskih djela. Carlo Collodi preminuo je 26. listopada 1890. godine, a pokopan je u mjestu San Miniato al Monte.
Autor0000010591
KSAVER ANDOR GJALSKI
Ksaver andor Gjalski /alski/, pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babi (Gredice, Klanjec, 26. listopada 1854. - Gredice, Klanjec, 9. veljae 1935.), je bio hrvatski knjievnik. Pisao je romane, pripovijetke, kronike, knjievne lanke, filoloke oglede te politike i povijesne rasprave. Jedan od najtipinijih hrvatskih knjievnika druge polovice 19. i poetka 20. stoljea. Roen je u plemenitakoj obitelji Hrvatskog zagorja, to e znatno utjecati na izbor njegovih knjievnih tema. U svojim pripovijetkama "Pod starim krovovima", "Za materinsku rije" i "Na roenoj grudi", on je ne samo kroniar, ve i osjetljivi lirik, te istanan i zreo umjetnik. Do izraaja dolazi njegov emocionalni odnos prema prirodi i zagorskom ladanju. Gjalski se okuao i u mnogim drugim temama i motivima, obuhvativi gotovo itavu drutvenu problematiku svojega doba. Ostaje zabiljeen kao prvi kritiar i uope prvi hrvatski pisac koji je pokuao dati sveobuhvatnu literarnu sintezu hrvatskoga drutva u kojemu je ivio.