Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Dan grada Nina - 07.lipnja.
Dan grada Nina obiljeava se 7. lipnja. Nin je gradi smjeten oko 15 km sjeverozapadno od Zadra. Centar drevnog grada je otoi, promjera 500 m , povezan s kopnom dvama mostovima, nastao na pjeanom sprudu nekadanjeg ua rijeice Miljai Jaruge u more. Sa sjeverne strane okruen je pjeanim sprudom i vikend naseljem drijac, s istone strane se nalazi solana a na junoj i zapadnoj strani se nalazi noviji dio samog mjesta. Nakon osamostaljenja Hrvatske, odlukom Hrvatskog sabora Nin je 1997. godine dobio status grada.
Dan okoladnog sladoleda - 7. lipnja
Dananji dan posveen je jednom od najpopularnijih okusa sladoleda. Kulinarski povjesniari vjeruju da je baza za prve sladolede bila voe, ali do 18. stoljea, vanilija i okolada su ve bile prilino uobiajene za izradu sladoleda. Bilo da ga vie volite u kornetu, zdjelici, ili u obliku shake-a, uivajte u porciji okoladnog sladoleda.
Sibirski losovi novi stanovnici Beljskih uma
Donosimo vam lanak ih 1964. godine o preseljenju nekoliko losova iz Sibira u Hrvatsku: "Prije nekoliko mjeseci Beljske ume su dobile nove stanovnike sibirske losove. Losovi su iz Sibira prevezeni avionom, a ima ih zasada deset..."
ORHAN PAMUK
Ferit Orhan Pamuk (Istanbul, 7. lipnja 1952.), turski pisac, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 2006. kolovao se na istanbulskom Robert Collegeu, nakon ega na tehnikom sveuilitu upisuje studij arhitekture kako bi udovoljio elji svojih roditelja da postane graevinar ili arhitekt. Ipak, nakon tri godine odustaje od arhitekture, te se odluuje u potpunosti posvetiti pisanju. Godine 1976. zavrava studij novinarstva, a 1985. odlazi u New York, gdje na Sveuilitu Columbia, kao gostujui znanstvenik boravi sljedee tri godine. Pamuk aktivno poinje pisati 1974. godine. Ve za prvi roman, "Devdet-beg i njegovi sinovi" osvaja prestinu nagradu Milliyet Press. Njegov povijesni roman "Bijeli zamak" takoer osvaja mnoge nagrade, od kojih je najvanija Independent Award for Foreign Fiction koju dobiva 1990. godine. Mjesto u pop kulturi 1990. godine osigurava mu roman "Crna knjiga", jedno od najkontroverznijih i najitanijih djela u povijesti turske knjievnosti. Godine 2005. skupina ultranacionalistikih odvjetnika die tubu protiv Orhana Pamuka. Povod su njegove izjave u vezi s armenskim genocidom (1915.-1917.) i masakrom 30.000 Kurda u Anatoliji. Sve su optube odbaene 22. sijenja 2006. godine, nakon ega je knjievnik priznao da mu je namjera bila skrenuti panju javnosti na problem slobode govora u suvremenom drutvu.
HENRY MILLER
Henry Valentine Miller (New York, New York, 26. prosinca. 1891. - Pacific Palisades, Kalifornija 7. lipnja 1980.), ameriki knjievnik i slikar. Ve od petnaeste godine ivio promiskuitetnim ivotom a sa sedamnaest se zarazio gonorejom u bordelu. Volio je itati, osobito mu je bio drag Dostojevski., ali itao je i pisce kao to su Friedrich Nietzsche i Elie Faure. Radio je niz poslova, ali ih je stalno mijenjao. (Od oeve trgovine, cementne kompanije, telegrafske kompanije, pa do novinarstva u Parizu).Poeo je pisati tek sa 40 godina, kada je bio potpuno slobodan. Tek 1964. u 75. godini doivio je slavu.
PAUL GAUGUIN
Eugene Henri Paul Gauguin (Pariz, 7. lipnja 1848. Atuana, Hiva Oa, Markiansko otoje, 8. svibnja 1903.), francuski slikar i grafiar postimpresionizma i pretea simbolizma koji je on zvao sintetizam. Bio je bankovni inovnik i slikar amater, a nakon poznanstva s C. Pissarroom napustio je posao i posvetio se umjetnosti. Njegove polinezijske teme svode se na prikazivanje animalne ljepote enskog tijela u aroliko ornamentiranim tkanjima u gustom zelenilu tropske vegetacije. Svoje doivljaje i ispovijesti objavio je u knjigama Noa Noa i Prije i poslije. Utjecao je na razvoj ekspresionizma i formiranje fovizma. Umro je u patnjama i gorini daleko od rodnoga kraja.