![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](../m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
E-knjige za posudbu
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
PRIHVAÆENA ZASTAVA BELGIJE - 23.01.1830.
Zastava Belgije sastoji se od triju jednako širokih uspravnih pruga crne, žute, i crvene boje. Zastava Francuske je bila temelj za dizajn s uspravnim prugama, a boje su preuzete s grba Brabantskog vojvodstva. Ne zna se zašto ima tako neuobièajene proporcije (13:15). Ova zastava je prihvaæena 23. sijeènja 1831. godine, nakon što se Belgija osamostalila od Nizozemske 1830. godine. Zastava je imala važnu ulogu za vrijeme ustanka, u kojem su boje zastave služile kao podsjetnik na starije zastave s vodoravnim prugama za vrijeme ustanka u ondašnjoj austrijskoj Nizozemskoj. Nakon stjecanja neovisnosti, vodoravne pruge promijenjene su u uspravne zbog sliènosti s njemaèkom zastavom. 193. èlanak belgijskog ustava opisuje boje belgijskog naroda kao crvenu, žutu i crnu umjesto redoslijeda koji se koristi na službenoj zastavi.
Zastava Belgije sastoji se od triju jednako širokih uspravnih pruga crne, žute, i crvene boje. Zastava Francuske je bila temelj za dizajn s uspravnim prugama, a boje su preuzete s grba Brabantskog vojvodstva. Ne zna se zašto ima tako neuobièajene proporcije (13:15). Ova zastava je prihvaæena 23. sijeènja 1831. godine, nakon što se Belgija osamostalila od Nizozemske 1830. godine. Zastava je imala važnu ulogu za vrijeme ustanka, u kojem su boje zastave služile kao podsjetnik na starije zastave s vodoravnim prugama za vrijeme ustanka u ondašnjoj austrijskoj Nizozemskoj. Nakon stjecanja neovisnosti, vodoravne pruge promijenjene su u uspravne zbog sliènosti s njemaèkom zastavom. 193. èlanak belgijskog ustava opisuje boje belgijskog naroda kao crvenu, žutu i crnu umjesto redoslijeda koji se koristi na službenoj zastavi.
Najgori potres
Najstrašniji potres koji je ikada pogodio èovjeèanstvo zbio se 23. sijeènja 1556. godine u kineskoj pokrajini Shaanxi. Razorna snaga ubila je nevjerojatnih 830 tisuæa ljudi, što je zastrašujuæa brojka sama po sebi (što je više no što grad Zagreb ima stanovnika), no kad se uzme u obzir da je pogodio potpuno ruralnu pokrajinu, gotovo je nemoguæe zamisliti magnitudu kojom je taj potres udario.
Najstrašniji potres koji je ikada pogodio èovjeèanstvo zbio se 23. sijeènja 1556. godine u kineskoj pokrajini Shaanxi. Razorna snaga ubila je nevjerojatnih 830 tisuæa ljudi, što je zastrašujuæa brojka sama po sebi (što je više no što grad Zagreb ima stanovnika), no kad se uzme u obzir da je pogodio potpuno ruralnu pokrajinu, gotovo je nemoguæe zamisliti magnitudu kojom je taj potres udario.
Dr. van Supek : O postanku èovjeka
"Sve teèe, rekao je stari grèki dijalektlèar Heraklit. Sve se mijenja. ... A mijenja li se èovjek? Nitko ne sumnja o tome, kada misli na roðenje, rast, starenje i smrt pojedinog èovjeka. Ali mnogi æe reæi da su sinovi jednaki precima, da su ljudi bili uvijek takvi kakvi su danas. Oni æe vam ukazati na umjetnièke slike i kipove ljudi koji su živjeli pred tisuæu godina, i vi æete naæi potpunu sliènost sa sobom."
"Sve teèe, rekao je stari grèki dijalektlèar Heraklit. Sve se mijenja. ... A mijenja li se èovjek? Nitko ne sumnja o tome, kada misli na roðenje, rast, starenje i smrt pojedinog èovjeka. Ali mnogi æe reæi da su sinovi jednaki precima, da su ljudi bili uvijek takvi kakvi su danas. Oni æe vam ukazati na umjetnièke slike i kipove ljudi koji su živjeli pred tisuæu godina, i vi æete naæi potpunu sliènost sa sobom."
Konzerviranje jaja
Donosimo vam nekoliko crtica o konzerviranju jaja iz èasopisa Priroda 1922. godine.
Donosimo vam nekoliko crtica o konzerviranju jaja iz èasopisa Priroda 1922. godine.
MARIE HENRI BEYLE STENDHAL
Marie-Henri Beyle Stendhal (Grenoble, 23. sijeènja 1783. - Pariz, 23. ožujka 1842.), francuski romanopisac i pripovjedaè, jedan od književnih velikana prve polovice 19. stoljeæa. Marie Henri Beyle rodio se u Grenobleu kao potomak imuæne buržoaske porodice. U Italiji je našao svoju novu i pravu domovinu, koju je strastveno zavolio još za prvog boravka. Godine provedene u Milanu (1814. - 1821.) smatra najsretnijim razdobljem svog života. Njegova posthumno objavljenja djela tvore pravu malu biblioteku: La Vie de Napoléon (Napoleonov život); Lucien Leuwen; Le Rouge et le Noir (Crveno i crno, 1830.); Laniel; Les Nouvelles inédites (Neobjavljene pripovijetke); La Vie de Henri Brulard (Život Henrija Brularda); Les Souvenirs d'égotisme (Egoistiène uspomene); dnevnik; pisma; Letters a Pauline (pisma sestri); Le Journal d'Italie (Talijanski dnevnik). Fanatièan obožavalac energije i uspjeha pod svaku cijenu, što ga je i privuklo Napoleonu, Stendhal je pod utjecajem francuske materijalistièke filozofije XVIII. stoljeæa i svog životnog iskustva razvijao u svojim djelima teoriju da je sav ljudski život samo "lov za sreæom", te nije važno hoæe li èovjek tu sreæu postiæi pridržavajuæi se moralnih ili etièkih normi ili ne, glavno je da je postigne (tzv. belizam). Izvanredan analitièar i majstor jednostavnog, sažetog izraza, Stendhal nije stekao slavu niti je bio pravilno shvaæen u doba romantizma, kojemu pripada samo vremenski, veæ, kako je i sam proricao, tek 50 godina kasnije. Njegov superiorni èovjek prethodi Nietzscheovu natèovjeku.
Marie-Henri Beyle Stendhal (Grenoble, 23. sijeènja 1783. - Pariz, 23. ožujka 1842.), francuski romanopisac i pripovjedaè, jedan od književnih velikana prve polovice 19. stoljeæa. Marie Henri Beyle rodio se u Grenobleu kao potomak imuæne buržoaske porodice. U Italiji je našao svoju novu i pravu domovinu, koju je strastveno zavolio još za prvog boravka. Godine provedene u Milanu (1814. - 1821.) smatra najsretnijim razdobljem svog života. Njegova posthumno objavljenja djela tvore pravu malu biblioteku: La Vie de Napoléon (Napoleonov život); Lucien Leuwen; Le Rouge et le Noir (Crveno i crno, 1830.); Laniel; Les Nouvelles inédites (Neobjavljene pripovijetke); La Vie de Henri Brulard (Život Henrija Brularda); Les Souvenirs d'égotisme (Egoistiène uspomene); dnevnik; pisma; Letters a Pauline (pisma sestri); Le Journal d'Italie (Talijanski dnevnik). Fanatièan obožavalac energije i uspjeha pod svaku cijenu, što ga je i privuklo Napoleonu, Stendhal je pod utjecajem francuske materijalistièke filozofije XVIII. stoljeæa i svog životnog iskustva razvijao u svojim djelima teoriju da je sav ljudski život samo "lov za sreæom", te nije važno hoæe li èovjek tu sreæu postiæi pridržavajuæi se moralnih ili etièkih normi ili ne, glavno je da je postigne (tzv. belizam). Izvanredan analitièar i majstor jednostavnog, sažetog izraza, Stendhal nije stekao slavu niti je bio pravilno shvaæen u doba romantizma, kojemu pripada samo vremenski, veæ, kako je i sam proricao, tek 50 godina kasnije. Njegov superiorni èovjek prethodi Nietzscheovu natèovjeku.
ANDRIJA MOHOROVIÈIÆ
Andrija Mohorovièiæ (23.01.1857., Volosko - 18.12.1936., Zagreb), seizmolog. U dobi od 15 godina govorio je tri strana jezika: engleski, francuski i talijanski. Kasnije je nauèio i njemaèki, èeški, te latinski i starogrèki. U Pragu se upisao na studij matematike i fizike na Filozofskom fakultetu, te je studirao od 1875. do 1878. godine. Jedan od profesora mu je bio Ernst Mach, glasoviti fizièar. Osnovao je 1887. godine pri školi i meteorološku postaju i održavao redovita meteorološka mjerenja. Uz to je prouèavao probleme gibanja zraka i oblaka. Sam je konstruirao nefoskop, instrument za odreðivanje brzine i smjera gibanja oblaka. Radeæi u Bakru uspio je objaviti desetak radova. U Bakru je na nautièkoj školi ostao do 1891. godine, kada na vlastito traženje biva premješten na kraljevsku realku i s njom spojenu višu trgovaèku školu u Zagrebu, na Grièu br. 3. Od 1. sijeènja 1892. godine postaje upravitelj Meteorološkog opservatorija, koji se nalazio u zgradi te škole. Èlan dopisnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (današnji HAZU) postaje 1893, a 1898. njezin pravi èlan. Umirovljen je 1922. godine. Umro je u Zagrebu 18. prosinca 1936.
Andrija Mohorovièiæ (23.01.1857., Volosko - 18.12.1936., Zagreb), seizmolog. U dobi od 15 godina govorio je tri strana jezika: engleski, francuski i talijanski. Kasnije je nauèio i njemaèki, èeški, te latinski i starogrèki. U Pragu se upisao na studij matematike i fizike na Filozofskom fakultetu, te je studirao od 1875. do 1878. godine. Jedan od profesora mu je bio Ernst Mach, glasoviti fizièar. Osnovao je 1887. godine pri školi i meteorološku postaju i održavao redovita meteorološka mjerenja. Uz to je prouèavao probleme gibanja zraka i oblaka. Sam je konstruirao nefoskop, instrument za odreðivanje brzine i smjera gibanja oblaka. Radeæi u Bakru uspio je objaviti desetak radova. U Bakru je na nautièkoj školi ostao do 1891. godine, kada na vlastito traženje biva premješten na kraljevsku realku i s njom spojenu višu trgovaèku školu u Zagrebu, na Grièu br. 3. Od 1. sijeènja 1892. godine postaje upravitelj Meteorološkog opservatorija, koji se nalazio u zgradi te škole. Èlan dopisnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (današnji HAZU) postaje 1893, a 1898. njezin pravi èlan. Umirovljen je 1922. godine. Umro je u Zagrebu 18. prosinca 1936.
EDOUARD MANET
Édouard Manet (Pariz, 23. sijeènja 1832. - Pariz, 30. travnja 1883.), francuski slikar i grafièar, realist i impresionist; jedna od prvih osoba moderne umjetnosti. Roðen je u Parizu, kao sin visokog zvaniènika francuske vlade, u obitelji koja je htjela da se bavi pravom. No, ujak ga je od malena vodio u Louvre, te ohrabrio da se poène baviti slikarstvom. Proslavio se slikama Olimpija i Doruèak u travi, koje su nakon prvog izlaganja u javnosti poèetkom druge polovice 19. stoljeæa svojim temama i kompozicijom izazvale kulturni skandal. Manet je umro u Parizu 30. travnja 1883. godine, ostavivši pored mnogobrojnih akvarela i pastela, 420 ulja na platnu.
Édouard Manet (Pariz, 23. sijeènja 1832. - Pariz, 30. travnja 1883.), francuski slikar i grafièar, realist i impresionist; jedna od prvih osoba moderne umjetnosti. Roðen je u Parizu, kao sin visokog zvaniènika francuske vlade, u obitelji koja je htjela da se bavi pravom. No, ujak ga je od malena vodio u Louvre, te ohrabrio da se poène baviti slikarstvom. Proslavio se slikama Olimpija i Doruèak u travi, koje su nakon prvog izlaganja u javnosti poèetkom druge polovice 19. stoljeæa svojim temama i kompozicijom izazvale kulturni skandal. Manet je umro u Parizu 30. travnja 1883. godine, ostavivši pored mnogobrojnih akvarela i pastela, 420 ulja na platnu.
SALVADOR DALÍ
Salvador Domingo Felipe Jacinto Dalí i Dome`nech, Markiz od Pubola ili Salvador Felip Jacint Dalí Dome`nech, znan kao Salvador Dalí (Figueras, 11. svibnja 1904. – Torre Galaeta, 23. sijeènja 1989.), španjolski slikar, pisac, dizajner i autor filmova. Meðu njegovim enormnim opusom ipak je najpoznatija njegova slika Postojanost pamæenja (Mekani satovi) dovršena 1931., koja je, osim po svojoj iznimnoj umjetnièkoj vrijednosti, poznata po tome što je korištena u mnogim igranim i animiranim filmovima. Svoje umjetnièke ambicije, Dalí je usmjerio i na fotografiju, dizajn, književnost i snimanje filmova. Suraðivao je i s Waltom Disneyjem na nikad dovršenom, za Oscara nominiranom animiranom filmu pod nazivom Destino, koji je dovršen i izdan tek 2003. godine. Na podruèju igranog filma suraðivao je sa slavnim Alfredom Hitchcockom na filmu Zaèarana iz 1945. za koji je napravio slavnu scenu sna, a sa svojim prijateljem, redateljem Luisom Bunuelom suraðivao je (scenarij i gluma) na avangardnim filmovima Andaluzijski pas i Zlatno doba. Dalí je tijekom cijelog svog života inzistirao na svom ½arapskom porijeklu½ tvrdeæi da je potomak maura koji su od 711. do 1492. (skoro 800 godina) živjeli na jugu Španjolske. Svoje navodne arapske korijene argumentirao je sljedeæim: „Moja ljubav prema svemu što je pozlaæeno i ekscesivno, moja strast za luksuz i moja ljubav za orijentalnu odjeæu.½ Iako su ga mnogi smatrali izrazito maštovitim, Dalí je imao potrebu da èini mnoge bizarne i èudne stvari kako bi privukao pozornost na sebe.
Salvador Domingo Felipe Jacinto Dalí i Dome`nech, Markiz od Pubola ili Salvador Felip Jacint Dalí Dome`nech, znan kao Salvador Dalí (Figueras, 11. svibnja 1904. – Torre Galaeta, 23. sijeènja 1989.), španjolski slikar, pisac, dizajner i autor filmova. Meðu njegovim enormnim opusom ipak je najpoznatija njegova slika Postojanost pamæenja (Mekani satovi) dovršena 1931., koja je, osim po svojoj iznimnoj umjetnièkoj vrijednosti, poznata po tome što je korištena u mnogim igranim i animiranim filmovima. Svoje umjetnièke ambicije, Dalí je usmjerio i na fotografiju, dizajn, književnost i snimanje filmova. Suraðivao je i s Waltom Disneyjem na nikad dovršenom, za Oscara nominiranom animiranom filmu pod nazivom Destino, koji je dovršen i izdan tek 2003. godine. Na podruèju igranog filma suraðivao je sa slavnim Alfredom Hitchcockom na filmu Zaèarana iz 1945. za koji je napravio slavnu scenu sna, a sa svojim prijateljem, redateljem Luisom Bunuelom suraðivao je (scenarij i gluma) na avangardnim filmovima Andaluzijski pas i Zlatno doba. Dalí je tijekom cijelog svog života inzistirao na svom ½arapskom porijeklu½ tvrdeæi da je potomak maura koji su od 711. do 1492. (skoro 800 godina) živjeli na jugu Španjolske. Svoje navodne arapske korijene argumentirao je sljedeæim: „Moja ljubav prema svemu što je pozlaæeno i ekscesivno, moja strast za luksuz i moja ljubav za orijentalnu odjeæu.½ Iako su ga mnogi smatrali izrazito maštovitim, Dalí je imao potrebu da èini mnoge bizarne i èudne stvari kako bi privukao pozornost na sebe.
