Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice

Slika
Spuštanje na Mjesec - 20.07.1969.
Posada Apolla 11, Neil Armstrong, Edwin 'Buzz' Aldrin i Michael Collins izvela je prvo spuštanje na Mjesec (Armstrong, kao prvi čovjek uopće na nekom drugom tlu osim zemaljskog; i Aldrin, dok je Collins upravljao lunarnim modulom u mjesečevoj orbiti). Neil Armstrong je u tim povijesnim trenucima izgovorio čuvenu rečenicu "ovo je mali korak za čovjeka ali divovski skok za čovječanstvo". Buzz Aldrin se nedugo nakon toga također pojavio te pješice prešao preko Mjesečeve površine. Tom je prilikom skupljeno preko 23 kilograma materijala sa površine Mjeseca koje je kasnije bilo predmet analiza na Zemlji.
clanak
Međunarodni dan skoka
Mnoge ideje pokrenute su kako bi pomogle u borbi protiv globalnog zatopljenja, a Svjetski dan skoka jedan je od njih. Cilj ovog dana je pomaknuti orbitu Zemlje, produljiti sate dnevne svjetlosti i stvoriti više standardiziranu klimu u cijelom svijetu. Koncept je predstavio njemački umjetnik, Torsen Lauschmann, a prvi Svjetski dan skoka rezerviran je za 20. srpnja 2006. godine. On tvrdi da je 600 milijuna ljudi u sjevernoj hemisferi naumilo istovremeno skočiti. Ovaj prijedlog zapravo je satirična umjetnička instalacija, ali je i podsjetio ljude o učincima globalnog zatopljenja. Zemlja teži 5,97·10^24 kg, a prosječna težina čovjeka 62 kg, što pomnoženo sa 600 milijuna iznosi 37200 milijuna kg. Izračun utjecaja sile uključuje složenu formulu, ali budite uvjereni da 600 milijuna ljudi koji skaču simultano (ako itko uopće može organizirati takav događaj) neće imati nikakvi učinak na Zemljinu orbitu. Ali hej, zvuči zabavno, skočite!
clanak
Nerazjašnjene pojave na oceanima
"Voda je tekuća sredina, zvuk se u njoj širi brže i dalje nego u zraku. Međutim ipak poslije nekoliko kilometara on se gasi, gubi. Tišina. Ali ako se spustimo niže, dublje, odjednom se čuju mukli udarci, šuštanje. Gdje se rodio taj zvuk? Ništa se zapravo ne primjećuje."
Autor0000000095
CARLOS SANTANA
Carlos Augusto Alves Santana (Autlán de Navarro, Jalisco, 20. srpnja 1947.), meksički gitarist. Carlos Santana je rođen 20. srpnja 1947 u Autlan de Navarro, Meksiko. Njegov otac koji je bio jedan od mariachi glazbenika upoznao ga je s meksičkom glazbom. Ali, on se okrenuo glazbenicima poput B. B. Kinga, John Lee Hookera i T-Bone Walkera. S 14 godina nastupao je u lokalnom bendu i po lokalnim barovima. Godine 1961. seli se u San Francisco. Nakon završene srednje škole 1966. godine osniva svoj bend pod nazivom ˝Santana Blues Band˝ s četvoricom kolega i sviraju obrade B.B. Kinga i Ray Charlesa. Njihov debi album ˝Santana˝ 1969. godine prodan je u dvostrukoj platinastoj nakladi. Na kraju 1999. godine sa svojih 52. godine ostvaruje svoj No. 1 na američkoj top listi sa pjesmom u suradnji s Rob Thomasom. Carlos Santana je poznat po svome stilu miješanja pop glazbe sa bluesom, rock'n'rollom, Afro-kubanskom glazbom i Latinskim zvucima.
Autor0000006517
CORMAC McCARTHY
Američki pisac Cormac McCarthy (20.07.1933., Providence, Rhode Island, US) dobitnik je nagrade PEN/Saul Bellow za životno djelo na području beletristike. Jedan od najcjenjenijih živućih američkih pisaca, rođen 1933., autor je devet romana i dobitnik mnogih uglednih književnih priznanja. Dugo je bio smatran ’najboljim nepoznatim američkim piscem’, sve dok nije objavljen spomenuti roman Svi lijepi konji, prvi iz tzv. ’granične trilogije’, koji je došao na sve liste bestselera. No najveći uspjeh kod publike donosi mu Cesta, priča o ocu i sinu koji nakon neimenovane apokalipse putuju opustjelom Amerikom. Njegov roman Nema zemlje za starce bio je predložak za Oscarom višestruko nagrađeni film braće Coen.
Autor0000013584
GUGLIELMO MARCONI
Guglielmo Marconi (Bologna, 25. travnja 1874. - Rim, 20. srpnja 1937.), talijanski inženjer i fizičar. Jedan od osnivača bežične telegrafije. Od 1896. živio je u Engleskoj, gdje je 1897. patentirao primjenu elektromagnetskih valova za bežičnu telegrafiju. Godine 1901. Marconi je prvi uspio predati radio-signal preko Atlantskog oceana. Godine 1932. upotrijebio je decimetarske radio-valove. Za radove na bežičnoj telegrafiji podijelio je 1909. s Braunom Nobelovu nagradu za fiziku. Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država je u pitanju zasluga za izum radija (tj. pripadnosti odgovarajućih patenata) ipak presudio u korist Nikole Tesle.
Autor0000000235
FRAN GALOVIĆ
Fran Galović (Peteranec, 20. srpnja 1887. - Mačva, 26. listopada 1914.), hrvatski književnik. Fran Galović, hrvatski književnik iz razdoblja moderne, rođen je u Peterancu kod Koprivnice 20. srpnja 1887. Klasičnu filologiju i slavistiku studirao je u Zagrebu i Pragu. Pripadao je pravaškom liberalnom pokretu. Jedan je od najznačajnijih pjesnika dijalektalne poezije (antologijske su njegove pjesme na kajkavskom narječju: ˝Kostanj˝, ˝Jesenski veter˝, ˝Crn - bel˝ itd.) Najpoznatija pjesma na štokavskom narječju mu je zasigurno ˝Childe Harold˝. U većini Galovićevih pjesama bit se nalazi u onome što je ispod površine stiliziranog pjesničkog izraza; a to je motiv vječne težnje za nečim, reflektirane u sveprisutnom izražavanju ljubavi i žudnje za zavičajem, a sve zapravo u prikrivenom strahu od neumitne prolaznosti. Time je veća tragika njegove rane pogibije - život je izgubio sa samo 27 godina, kao zastavnik austrijske vojske 26. listopada 1914. u Mačvi, boreći se protiv srpske vojske. Pisao je i novele, kritike, drame (najpoznatija je ˝Tamara˝ iz 1907.) Njegova najbolja zbirka pjesama, ˝Z mojih bregov˝, izdana je posthumno 1925. U njegovim djelima se naziralo i znanstvene fanstastike.
Hrvatski radio list
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Hrvatski krugoval
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Radio Zagreb 1940.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Il Nazionale
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Narodni list - Zadar
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća. Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Hrvatsko glumište
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Bobićev Vjesnik
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
NOVELA FILM
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
FILMSKI VJESNIK
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
NARODNI LIST
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
NOVA HRATSKA
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
ILUSTRIRANI VJESNIK
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
Nove varaždinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varaždinske novine u sustavu. Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** časopis 1926-1938. Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled. Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla. Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Liječnički vjesnik
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.