Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-graða, knjige
E-graða, èasopisi
E-graða, novine
E-graða, E-knjiga
E-graða, sitni tisak
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, rukopisi
E-graða, note
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-knjige za posudbu
Besplatne E-knjige
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Potpisana Proklamacija o emancipaciji-16.08.1863.
Godine 1863. na današnji dan potpisana je Proklamacija o emancipaciji kojom su osloboðeni robovi u pobunjenim južnjaèkim državama. Abrahamu Lincolnu ukidanje ropstva bilo je gotovo podjednako važno kao ujedinjavanje zemlje podijeljene Graðanskim ratom. Proklamacija je izdana u dva navrata - prvi puta 1862. kao preliminarna najava dok je 1893. stupila na snagu, a dodan je i popis deset saveznih država na koje se odnosila.
Godine 1863. na današnji dan potpisana je Proklamacija o emancipaciji kojom su osloboðeni robovi u pobunjenim južnjaèkim državama. Abrahamu Lincolnu ukidanje ropstva bilo je gotovo podjednako važno kao ujedinjavanje zemlje podijeljene Graðanskim ratom. Proklamacija je izdana u dva navrata - prvi puta 1862. kao preliminarna najava dok je 1893. stupila na snagu, a dodan je i popis deset saveznih država na koje se odnosila.
NOSOROG U LUDBREŠKIM VINOGRADIMA
"U jednom usjeku odroni prapora otkrili su prolaznicima neobiène kosti i još èudnovatije zube. Kad ni mjesni znalci anatomije životinja u njima nisu mogli raspoznati uobièajene kosti domaæih životinja, brižna domaæica susjedne kuæe i ljubitelj prirode obavijestila je o tome Gradski muzej u Varaždinu. I opet marna kustosica tog muzeja odnijela je jedan zub u Geološko-paleontološki muzej u Zagrebu, gdje je odmah utvrðeno da zub pripada nalazu izumrle vrste nosoroga."
"U jednom usjeku odroni prapora otkrili su prolaznicima neobiène kosti i još èudnovatije zube. Kad ni mjesni znalci anatomije životinja u njima nisu mogli raspoznati uobièajene kosti domaæih životinja, brižna domaæica susjedne kuæe i ljubitelj prirode obavijestila je o tome Gradski muzej u Varaždinu. I opet marna kustosica tog muzeja odnijela je jedan zub u Geološko-paleontološki muzej u Zagrebu, gdje je odmah utvrðeno da zub pripada nalazu izumrle vrste nosoroga."
PAVAO PAVLIÈIÆ
Pavao Pavlièiæ (Vukovar, 16. kolovoza 1946.) je hrvatski književnik, književni znanstvenik, prevoditelj i scenarist, istaknut po pisanju kriminalistièkih romana za djecu i odrasle. Pavao Pavlièiæ roðen je 16. kolovoza 1946. godine u Vukovaru gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1969. na Filozofskom fakultetu zagrebaèkog Sveuèilišta diplomirao je komparativnu književnost i talijanski jezik, a doktorirao je 1974. godine tezom iz podruèja metrike (Šesta rima u hrvatskoj književnosti). Od 1970. godine zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je redoviti profesor na Odsjeku za komparativnu književnost. Književni i znanstveni interesi kod njega su podjednako zastupljeni i isprepliæu se. Kao znanstvenika, Pavlièiæa zaokupljaju teme iz starije hrvatske književnosti i literarne teorije. Iz tog podruèja objavio je veæi broj rasprava i nekoliko knjiga: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti (1979.), Književna genologija (1983.), Stih u drami, drama u stihu (1985.), Sedam interpretacija (1986.), Poetika manirizma (1988.), Stih i znaèenje (1993.), Barokni stih u Dubrovniku (1995.), Moderna hrvatska lirika (1999.), Hrvatski dramski stih (2000.), Barokni pakao: rasprave iz hrvatske književnosti (2003.) i dr.
Pavao Pavlièiæ (Vukovar, 16. kolovoza 1946.) je hrvatski književnik, književni znanstvenik, prevoditelj i scenarist, istaknut po pisanju kriminalistièkih romana za djecu i odrasle. Pavao Pavlièiæ roðen je 16. kolovoza 1946. godine u Vukovaru gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1969. na Filozofskom fakultetu zagrebaèkog Sveuèilišta diplomirao je komparativnu književnost i talijanski jezik, a doktorirao je 1974. godine tezom iz podruèja metrike (Šesta rima u hrvatskoj književnosti). Od 1970. godine zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je redoviti profesor na Odsjeku za komparativnu književnost. Književni i znanstveni interesi kod njega su podjednako zastupljeni i isprepliæu se. Kao znanstvenika, Pavlièiæa zaokupljaju teme iz starije hrvatske književnosti i literarne teorije. Iz tog podruèja objavio je veæi broj rasprava i nekoliko knjiga: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti (1979.), Književna genologija (1983.), Stih u drami, drama u stihu (1985.), Sedam interpretacija (1986.), Poetika manirizma (1988.), Stih i znaèenje (1993.), Barokni stih u Dubrovniku (1995.), Moderna hrvatska lirika (1999.), Hrvatski dramski stih (2000.), Barokni pakao: rasprave iz hrvatske književnosti (2003.) i dr.
CHARLES BUKOWSKI
Henry Charles Bukowski Mlaði (Andernach, 16. kolovoza 1920. - San Pedro, 9. ožujka 1994., ), amerièki književnik, predstavnik drugog vala beat generacije. Bukowski je erotski pisac, poznat po autobiografskoj kvintologiji o svom alter egu Henryu Chinaskom. Pijanac, ali i plodan pisac. Otac ga je stalno tukao i ponižavao, a majka ga nije branila. Studirao je dvije godine na koledžu. Prijatelj je pisca Williama Saroyana. U 21. poèinje pisati, ali ozbiljno poèinje oko 35. godine. Volio je prièe Ernesta Hemingwaya i romane koje je napisao David Herbert Lawrence. Pisao je pjesme, prozu, i nekoliko odliènih eseja. Objavljivao je do 1992. Umro je od leukemije.
Henry Charles Bukowski Mlaði (Andernach, 16. kolovoza 1920. - San Pedro, 9. ožujka 1994., ), amerièki književnik, predstavnik drugog vala beat generacije. Bukowski je erotski pisac, poznat po autobiografskoj kvintologiji o svom alter egu Henryu Chinaskom. Pijanac, ali i plodan pisac. Otac ga je stalno tukao i ponižavao, a majka ga nije branila. Studirao je dvije godine na koledžu. Prijatelj je pisca Williama Saroyana. U 21. poèinje pisati, ali ozbiljno poèinje oko 35. godine. Volio je prièe Ernesta Hemingwaya i romane koje je napisao David Herbert Lawrence. Pisao je pjesme, prozu, i nekoliko odliènih eseja. Objavljivao je do 1992. Umro je od leukemije.
Èasopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od poèetka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeæa.
Poèeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobiæev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo èasopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeæa koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i dogaðanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko èasopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Meðu njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** èasopis 1926-1938.
Zahvaljujuæi Gradskoj knjižnici "Metel Ožegoviæ" iz Varaždina dobili smo moguænost digitaliziranja èasopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i dogaðanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omoguæeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati æemo ga tempom kojim æemo stiæi pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti æe brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Lijeènièkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike èeške manjine informira o djelatnosti Saveza Èeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju èeških kulturno-umjetnièkih udruga, vijeæa i predstavnika èeške manjine te škola s nastavom na èeškom jeziku. Posebnu pažnju posveæuje uzajamnim odnosima èeškog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Ðuro Sudeta na webu
WEB stranica posveæena Ðuri sudeti povodom stote godišnjice roðenja
(1903.-2003.)
Novosti
Poèeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobiæev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
