Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Dan grada Varadinskih Toplica - 10.08.2013.
Dan grada obiljeava se 10. kolovoza. Najstariji tragovi Varadinskih Toplica seu do III. st. p.n.e. kada je na ovom podruju ivjelo je ilirsko pleme Jasi, po ijem su imenu Rimljani kasnije ovo mjesto prozvali Aquae Iasae. Ve za vrijeme Jasa naselje je zbog izvora termalne vode, izraslo u znaajno zdravstveno, obredno, kulturno pa i gospodarsko sredite Gornje Panonije.Varadinske Toplice poznato je ljeilite, i ima potencijala za razvoj zdravstvenog turizma. U gradu postoji Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju.
Meunarodni dan biodizela
Rudolf Diesel svoj je prvi elini, trimetarski, jednocilindrini motor sa zamanjakom, upogonio niim drugim, nego uljem kikirikija 10. kolovoza 1893. u Augsburgu u Njemakoj. Za uspomenu na taj dogaaj 10.kolovoza je proglaen za "Meunarodni dan biodizela". U svom govoru 1912., Rudolf Diesel je napomenuo da je koritenje jestivog ulja za dizelske motore moda beznaajno za to vrijeme, ali da e doi vrijeme kada e jestivo ulje kao gorivo biti iste vanosti kao i nafta.
OPAL
"Jedna stara indijska legenda pria kako su bogovi Brama, Vinu i iva jednom prilikom rijeili svoje ljubavne jade. Sva trojica bila su strasno zaljubljena u prekrasnu enu, ali je istovremeno svakog od njih ponaosob razdirala velika ljubomora. Odluie stoga da ona ne pripadne ni jednom od njih, ve da je pretvore u maglovitu sliku. Da bi je i dalje ipak mogli nekako prepoznati, svaki od bogova darovao joj je jednu boju: Brama prekrasno modrilo, Vinu sjaj zlata, a iva plamtee crvenilo. Na nesreu, slika postade plijenom vjetra koji ispremijea sve boje. Meutim sudbina joj se ipak smilovala pretvorivi je u kamen - dragi opal - dragulj koji emo upoznati u ovom lanku."
LEO FENDER
Clarence Leonidas Fender (10. kolovoza 1909. - 21. oujka 1991.), takoer poznat kao Leo Fender, bio je ameriki izumitelj i graditelj glazbenih instrumenata koji je osnovao Fender Electric Instrument Manufacturing Company, sada poznatu kao Fender. Kasnije je osnovao i tvornicu za proizvodnju gitara i bas gitara MusicMan (sastavni dio Ernie Ball korporacije), i kompaniju G&L Musical Products (G&L Guitars). Gitare, bas gitare i pojaala dizajnirane 1940-ih jo su uvijek relevantni: Fender Telecaster (1950) bila je prva masovno proizvedena elektrina gitara, Fender Stratocaster (1954) jedna je od najveih svjetskih ikona meu elektrinim gitarama, Fender Precision Bass (1951) postavila je standarde za elektrine bas gitare, i Fender Bassman pojaalo, dovoljno popularno sama po sebi, postalo je temelj za kasnija pojaala (naroito Marshall i Mesa Boogie ), koja su dominirala rock and roll glazbom. Od rane mladosti, Fender pokazali interes za petljaju s elektronikom. U proljee 1928, Fender je zavrio Fullerton Union srednju kolu, a stupio je na jesen na Fullerton Junior koled , na studij raunovodstva. Dok je studirao biti raunovoa, on je nastavio samostalno se pouavati o elektronici i prtljati s radijima i drugim elektrinim stvarima, ali nikada nije uzeo bilo kakav teaj elektronike. 1949, zavrio je prototip tankog vrstog tijela elektrine gitare, koja je prvi put objavljena 1950 kao Fender Esquire (s vrstim tijelom i jednim pickup-om) i preimenovan u Broadcaster a zatim Telecaster (s dva pickupa) godinu dana nakon. Iako nikada nije priznao, Fender ini se da je temeljio svoj dizajn na Rickenbackerovom bakelitu. Telecaster, izvorno opremljen s dva single-coil pick-upa nairoko se koristi meu country i western sviraima, a postao je jedna od najpopularnijih elektrinih gitara u povijesti.
MATKO LAGINJA
Matko Laginja (Klana, 10. kolovoza 1852. - Zagreb, 18. oujka 1930.), hrvatski pravnik i politiar Doktorirao je pravo u Grazu. U mladosti prihvaa politiki program Ante Starevia te s Vjekoslavom Spiniem i Matkom Mandiem osniva u Istri Stranku prava te unosi izrazitije oblike hrvatske nacionalne ideje i otriji nastup prema talijanskom nacionalizmu u politikom ivotu Istre. Otac Istre tri se desetljea bori za njezin preporod, to nastavlja i u Zagrebu, osobito kao hrvatski ban. Od 1900. do 1915. bio je odvjetnik u Puli, a od 1915. u Zagrebu. Jedan je od voa hrvatskog narodnog pokreta u Istri i lan Istarskog pokrajinskog sabora od 1883. do 1914. godine. Jedno vrijeme bio je i poslanik u Carevinskom vijeu u Beu, zatim predsjednik Starevieve stranke prava. Pisao je za transku Nau slogu i zadarsko Pravo.