Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Ivan Bjelovui preletio Alpe
Bjelovui se odluuje svladati Alpe na istoj relaciji na kojoj je 1910. godine visinski rekorder Peruanac Chavez izgubio ivot. Poetkom 1913. godine na alpskoj visoravni pokraj ljeilita Briegberg, dao je sagraditi kolibu, u kojoj je sastavio svoj monoplan tipa Hanriot s motorom od 80 KS. Unato iznimno snanom zrakoplovu, prvi pokuaj preleta, 14. sijenja 1913., nije uspio pa se Bjelovui vraa u bazu. Priekao je nekoliko dana smirivanje vjetra te 25. sijenja ponovo uzlijee u 13 sati iz Monte Cerata. Letio je pod nemilosrdnim udarima vjetra, no nije odustao. Uspjeno je sletio u talijansku Domodossolu. Postao je prvi pilot u povijesti koji je uspjeno svladao Alpe. Pri preletu je postigao visinu od 3200 m, to je bio i novi visinski rekord.
LAFCADIO HEARN: Kokoro(budistike due)- Pripovijesti i studije iz japanskog ivota
"Haru je bila u roditeljskoj kui odgojena onim starinskim nainom, koji je proizveo najumilja-tiji enski tip, to ga je svijet ikad vidio. Ovaj je domai odgoj osobito oko toga nastojao, da djevojka bude smjerna srca, da se vlada prirodno umiljato, da bude posluna i da osjea svoju dunost, pa je u tom nastojanju postizavao uspjehe, kakvi se nigdje izvan Japana ne mogu vidjeti. Ali to nije bila primjerena priprava za tei ivot novog doba."
VANILIJA
Unutar velike porodice orhideja ili kauna veoma je maleni broj vrsti, koje se ne uzgajaju za ukras, ve slue kao kulturno bilje zbog kakve gospodarske koristi. Zapravo je jedino rod Vanilla, naroito vrsta Vanilla planifolia, koja se na veliko goji zbog svojih aromatskih plodova te je vaan trgovaki artikl.
AVA GARDNER
Ava Gardner (Grabtown, 24. prosinca 1922. - London, 25. sijenja 1990.), amerika filmska diva. Nakon teajeva glume i dikcije, debitira na filmu 1942. godine. Do 1947. godine ve je dostigla status zvijezde nastupajui u pustolovnim i ljubavnim filmovima prosjene vrijednosti. Na filmskom platnu magnetina erotinost tamnokose senzualne ljepotice dolazi do punog izraaja - pa Avu proglaavaju najljepom glumicom na svijetu, to je potvrdila i ulogom u filmu "Bosonoga kontesa". Zajedno s Lanom Lanom Turner i Ritom Hayworth je inila seks trio 1950-ih. Bila je druga ena Franka Sinatre. Njezine nezaboravne glumake kreacije u filmovima iz pedesetih godina snimljenim po Hemingwayevim romanima - "Snjegovi Kilimandara" i "Sunce se ponovo raa" - pribavili su joj atribut tipine hemingvejevske junakinje. Likove impulzivnih, temperamentnih junakinja maestralno je odigrala u filmovima "Mogambo" i "No iguane". Posljednju veu filmsku ulogu odigrala je 1980. godine.
IVAN VUETI
Ivan Vueti (Hvar, 20. srpnja 1858. - Dolores, Argentina, 25. sijenja 1925.), hrvatski izumitelj daktiloskopije. Nakon to je prouio Bertionov postupak identifikacije i eksperimente Engleza Galtona koji se bavio otiscima prstiju, intenzivno je poeo istraivati i prouavati papilarne linije. Nakon to je prouio vie postojeih metoda za klasifikaciju otisaka prstiju i uoio brojne nedostatke, uspostavio je vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao iknofalangometrija. 1891. godine Vueti je formirao Registar iknofalangometrije, gdje je pod rednim brojem jedan naveden Julio Torres kojega je daktiloskopirao na tzv. fiu (karton). Time je osnovana prva desetoprstna zbirka. Ivan Vueti je u dobi od 52 godine dobio diplomu Vjetaka identifikatora, iji je naziv sam predloio Vladi Provincije Buenos Airesa.
JULIJE KEMPF
Julije Kempf(25.01.1864., Poega - 06.06.1934., Poega), pedagog. Po zvanju bio je uitelj koji je s ljubavlju radio svoj posao. Nastojao je nastavu uiniti zanimljivom i interesantnom zasnovanoj na znanstvenoj osnovi i didaktikim i metodikim saznanjima. Svoje radove iz pedagogije i metodike objavljivao je u pedagokim asopisima "Napredak ", "Hrvatski uitelj" i drugim. Uiteljskim radom poeo je u Novom Vinodolskom, a od 1895. do 1917. bio je uitelj i ravnatelj Djeake puke kole(sadanja O J. Kempf),a zatim je do mirovine bio upanijski kolski nadzornik. Osnovao je i bio ravnatelj Poekog muzeja , bio je osniva i promicatelj vie poekih drutava. Najznaajnije njegovo djelo je "Poega, zemljopisne biljeke iz okoline i prilozi za povijest slobodnog i kraljevskog grada Poege i Poeke upanije" koje je objavljeno 1910. godine. To je monografija kakvu nema veliki broj gradova. "Moja poeka sjeanja" su Kempfovi memoari . Tijekom svog radnog vijeka mnogo je putovao pa je poznat i kao putopisac "Uz obalu Adrije" i drugi putopisi. Digitalizirana graa: Poega, zemljopisne biljeke iz okoline i prilozi za povijest slob. i kr. grada Poege i poeke upanije / sabrao i napisao Julije Kempf http://library.foi.hr/knjige/knjiga.aspx?C=2017&broj=1&U=
IVAN VUETI
Ivan Vueti (Hvar, 20. srpnja 1858. - Dolores, Argentina, 25. sijenja 1925.), hrvatski izumitelj daktiloskopije. Nakon to je prouio Bertionov postupak identifikacije i eksperimente Engleza Galtona koji se bavio otiscima prstiju, intenzivno je poeo istraivati i prouavati papilarne linije. Nakon to je prouio vie postojeih metoda za klasifikaciju otisaka prstiju i uoio brojne nedostatke, uspostavio je vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija. 1891. godine Vueti je formirao Registar ikonofalangometrije, gdje je pod rednim brojem jedan naveden Julio Torres kojega je daktiloskopirao na tzv. fiu (karton). Time je osnovana prva desetoprstna zbirka. Ivan Vueti je u dobi od 52 godine dobio diplomu Vjetaka identifikatora, iji je naziv sam predloio Vladi Provincije Buenos Airesa.
JULIJE KEMPF
Rodio se u Poegi 1864. godine. Po zvanju bio je uitelj koji je s ljubavlju radio svoj posao. Nastojao je nastavu uiniti zanimljivom i interesantnom zasnovanoj na znanstvenoj osnovi i didaktikim i metodikim saznanjima. Svoje radove iz pedagogije i metodike objavljivao je u pedagokim asopisima Napredak , Hrvatski uitelj i drugim. Uiteljskim radom poeo je u Novom Vinodolskom, a od 1895. do 1917. bio je uitelj i ravnatelj Djeake puke kole(sadanja O J. Kempf),a zatim je do mirovine bio upanijski kolski nadzornik. Osnovao je i bio ravnatelj Poekog muzeja , bio je osniva i promicatelj vie poekih drutava. Najznaajnije njegovo djelo je Poega, zemljopisne biljeke iz okoline i prilozi za povijest slobodnog i kraljevskog grada Poege i Poeke upanije koje je objavljeno 1910. godine. To je monografija kakvu nema veliki broj gradova. Moja poeka sjeanja su Kempfovi memoari . Tijekom svog radnog vijeka mnogo je putovao pa je poznat i kao putopisac Uz obalu Adrije i drugi putopisi. Digitalizirana graa: Poega, zemljopisne biljeke iz okoline i prilozi za povijest slob. i kr. grada Poege i poeke upanije / sabrao i napisao Julije Kempf http://library.foi.hr/knjige/knji