Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
Svjetski dan srca
Svjetski kardiološki savez svake godine, posljednje subote u rujnu obilježava Svjetski dan srca. Prvi put bilo je to 24.09.2000. Iako medicina bilježi veliki napredak u ovoj organizaciji ističu da i dalje u svijetu umire 17,2 milijuna ljudi od srčanog i moždanog udara. Cilj im je pomoći ljudima da žive duže i kvalitetnije kroz prevenciju i kontrolu bolesti srca i moždanog udara, što se posebno odnosi na zemlje sa niskim i srednjim primanjima. Tema ove godine je "Jedan svijet, jedan dom, jedno srce".
clanak
Svjetski dan borbe protiv bjesnoće - 28.rujna
Svjetski dan borbe protiv bjesnoće obilježava se 28. rujna, radi podizanja svijesti javnosti o važnosti te bolesti smrtonosne za čovjeka te o načinima zaštite i sprječavanja njezina širenja. U Hrvatskoj, zahvaljujući velikim zajedničkim naporima veterinarske službe i javnog zdravstva, već godinama nije bilo smrtnih slučajeva zbog bjesnoće u ljudi, ali to ne znači da te bolesti nema kod nas, poglavito u lisica koje su izvor prenošenja tog virusa. Zato je važno cijepiti pse protiv bjesnoće i označiti ih (mikročip).
Autor0000000130
FINK NIKOLA: KANIBALI U MOM INSEKTARIJU
Sigurno ste već čuli kako bogomoljke nakon razmnožavanja jedu svoje mužjake, no sigurno niste znali da paličnjaci to isto rade bez nekog naročitog razloga. Više o ovoj njihovoj navici, i nekim drugim zanimljivostima o ovoj vrsti pročitajte u članku.
Autor0000010882
JOSIP LONČAR
Akademik Josip Lončar (21.11.1891.,Đakovo-28.09.1973., Zagreb), sveučilišni profesor, elektrotehnički stručnjak i fizičar. Godine 1937. predaje kolegije Osnove elektrotehnike i Električna mjerenja. Na fakultetu je osnovao laboratorije za iste kolegije u kojima je obavio mnoga istraživanja. Zaslužan je za utemeljenje i pokretanje Radio Zagreba, napravio je elektrotehničke sheme za njeno funkcioniranje 1924-26, i izveo tehničke radove. Tu je surađivao s O. Kučerom i J. Horvatom, bivšim učenicima Vinkovačke gimnazije. Godine 1930. kada je proradila prva televizija u Europi, u Londonu, konstruirao i napravio je prvi tv-prijemnik u svom laboratoriju, te gledao tv-sliku iz Londona. Umirovljen je 1957. kada je TV Zagreb počela sa redovitim emitiranjem svoga dnevnog trosatnog programa. Redoviti je član JAZU-a od 1947. Godine 1961. dobio je Nagradu za životno djelo grada Zagreba. Godine 1970. izabran je za počasnog doktora Sveučilišta u Zagrebu. Bio je pionir naše hrvatske elektrotehnike i elektronike, radiofonije i televizije.
Autor0000010968
LOUIS PASTEUR
LOUIS PASTEUR Louis Pasteur (Dole, 27. prosinca 1822. - St. Cloud, 28. rujna 1895.), francuski kemičar i biolog. Njegovo prvo istraživanje odnosilo se na optička svojstva vinske kiseline te je jedan od osnivača stereokemije. Bavio se problemima alkoholne i mliječne fermentacije, što ga je odvelo na proučavanje bolesti vina. Spoznaja da se klice iz kojih nastaju mikroorganizmi mogu uništiti utjecajem topline bila temelj postupka sterilizacije nazvanog po njemu pasterizacijom. S tim je u vezi i početak antiseptičke metode u kirurgiji, koju je Pasteur primijenio 1865. uvođenjem fenola kao sredstva za dezinfekciju rana. Istraživao je cjepiva protiv zaraznih bolesti. Bio je uvjereni pacifist i patriot te je nakon pruskog bombardiranja Pariza zatražio da se njegovo ime briše s popisa počasnih doktora Sveučilišta u Bonnu. Izolirao je uzročnika antraksa i primijenio cjepivo protiv te bolesti. Otkrio je i uzročnike rodiljske groznice i kolere peradi. Prvi Pasteurov zavod za istraživanje bjesnoće osnovan je 1888. Otkrio je da su uzročnici trunjenja i vrenja mikrobi. Pokusom dokazao da mikrobi nastaju samo od mikroba (sve živo može se razviti samo iz živoga). Uveo je nazive aerobni i anaerobni. Imenovao viruse kao uzročnike bolesti.