Banner
Knjinica i itaonica Fran Galovi Koprivnica

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice

Slika
Meunarodni dan djece rtava nasilja - 04.06.2012.
Meunarodni dan nedune djece rtava nasilja obiljeava se 4. lipnja kako bi se podsjetili da mnoga djeca pate zbog razliitih vidova zlostavljanja. Nasilje nad djecom se biljei u svim drutvima i kulturama. U 88 zemalja svijeta ni do danas nije zabranjeno batinanje djece u odgojne mjere. U javnosti se pridaje velika panja zloinima poinjenim nad djecom, a istovremeno se javnost treba vie senzibilizirati na ono svakodnevno, prikriveno nasilje koje se dogaa u obitelji, na kolskom igralitu ili na internetu.
clanak
Bolest katedrale Notre Dame u Parizu
"Katedrala Majke Boje, znamenita Notre Dame de Pari jeste jedan od najstarijih arhitekturnih spomenika Francuske. Gradnja katedrale trajala je skoro 200 godina. Zapoela je 1163 a zavrena 1230. Stvarno je potpuno dovrena bila tek 1363 g."
Autor0000011959
GIACOMO CASANOVA
Giacomo Girolamo Casanova Chevalier De Seingalt (Venecija, 2. travnja 1725. - Duchcov (eka), 4. lipnja 1798.) je bio talijanski avanturist, sveenik, glazbenik, vojnik, pijun, diplomat, slobodni zidar (u mladim danima postao je slobodni zidar u loi kotsko pravo) i pisac koji se esto nalazio u sreditu skandala koji su u pravilu vezani uz ene. Danas svakog pustolova i neodgovornog ljubavnika ljudi esto nazivaju Casanovinim imenom. Giovanni Giacomo Chevalier de Seingalt Casanova, kako glasi njegovo puno ime i prezime, roen je u Veneciji 1725. godine najvjerojatnije 2. travnja. Casanova je planirao postati sveenik. Naime, u ono je doba za mlade ljude skromnih financijskih mogunosti to bila ansa da uu u tzv. veliko drutvo. Studirao je na sveuilitu u Padovi i u sjemenitu svetog Cypriana. Godine 1744. postao je tajnik kardinala Acquavive u Rimu, ali novi skandal primorao ga je da napusti ovo radno mjesto i otputuje u Napulj. Nakon toga prijavio se u vojsku gdje je na otoku Krfu (Grka) bio pobonik.
Autor0000000142
ANTUN CUVAJ
Antun Cuvaj (04.06.1854., Bjelovar - 07.06.1927., Zagreb), hrvatski pedagog, osniva Hrvatskog kolskog muzeja. Rodio se u Bjelovaru 1854. godine. Njegov otac Juraj Cuvaj bio je gradonaelnik Bjelovara, a brat Slavko Cuvaj hrvatski ban. Zavrio je uiteljsku kolu. Bio je uitelj u bjelovarskoj realki iz koje je nastala bjelovarska gimnazija. Bio je i ravnatelj graanske kole u Sisku. U koli je osnovao kolsku radionicu za likovno oblikovanje, izradu nastavnih pomagala, igraaka i za popravke. Radovi uenika dobili su priznanja u njemakom gradu Grlitzu, Karlinu (nekada samostalni grad, od 1922. dio Praga) i u Budimpeti priznanje cara Franje Josipa I. Napisao je knjigu Graa za povijest kolstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas. Prvo izdanje knjige izalo je u pet svezaka, a drugo u jedanaest svezaka. Osnovao je Hrvatski kolski muzej u Zagrebu 1901. godine. s ciljem prikupljanja, prouavanja i izlaganja grae iz prolosti i sadanjosti hrvatskoga kolstva i pedagogije.
Hrvatski radio list
asopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na alost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustakog PR-a i nametanja "novog jezika".
Hrvatski krugoval
asopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadraje Dravnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadraja i sadraja iz javnog i umjetnikog ivota uz obile fotografija meu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toe Dabca.
Radio Zagreb 1940.
asopis vezan uz radio i radijski program s mnotvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Il Nazionale
Dovrena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od ezdesetih godina devetnaestog stoljea.
Narodni list - Zadar
Zavrena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznaajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od ezdesetih godina devetnaestog stoljea. Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Hrvatsko glumite
asopis Hrvatskog drutva dramskih umjetnika. Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumitu od poetka izlaenja, s kraja devedesetih godina prolog stoljea.
Bobiev Vjesnik
Poeli smo obradu jo jednih industrijskih varadinskih novina. Ovaj put je to "Bobiev vjesnik" koji je izlazio u "uspjeno pretvorbeno ugaenoj" varadinskoj tvornici.
NOVELA FILM
Digitalizirali smo asopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljea koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i dogaanjima oko filma.
FILMSKI VJESNIK
Digitalizirali smo nekoliko asopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Meu njima je i Filmski vjesnik.
NARODNI LIST
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Trai se ostatak....
NOVA HRATSKA
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Trae se i ostala godita kao i sponzori :)
ILUSTRIRANI VJESNIK
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadrajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Trai se ostatak. I sponzori, naravno :)
Nove varadinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varadinske novine u sustavu. Izlazile su u Varadinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** asopis 1926-1938. Zahvaljujui Gradskoj knjinici "Metel Oegovi" iz Varadina dobili smo mogunost digitaliziranja asopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previe politike prua lijep uvid u ivot i dogaanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadraja omogueno je fulltext pretraivanje i 3D pregled. Digitalizirati emo ga tempom kojim emo stii pored redovitog posla. Poeljni sponzori . Biti e bre gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Lijeniki vjesnik
U tijeku je digitalizacija jo 20 godita Lijenikog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike eke manjine informira o djelatnosti Saveza eha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju ekih kulturno-umjetnikih udruga, vijea i predstavnika eke manjine te kola s nastavom na ekom jeziku. Posebnu panju posveuje uzajamnim odnosima ekog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.