Od polovice 19. stoljeća prirodne znanosti u svijetu, nošene duhom empirizma i pozitivizma, počinju svoj ubrzani razvoj.
Na evropskim sveučilištima prirodoslovne struke sve više se mogu posebno studirati.
Akademije znanosti često ostaju nesklone tzv. realnim i eksperimentalnim znanostima.
Suočeni s njihovom nespremnošću da slijede ubrzani razvitak znanosti i znanstvenih teorija, prirodoslovci već u prvoj polovici 19. st. počinju osnivati svoja stručna društva koja okupljaju velik broj članova.
Održavanjem redovitih sastanaka, predavanja, izdavanjem publikacija, oraganiziranjem kongresa, ekspedicija i sl. ona su mnogo učinila na stvaranju novog duhovnog ozračja u zemljama Zapada i za napredak prirodnih znanosti.
...
Pokušaje oko osnutka posebnoga društva hrvatskih prirodoslovaca, zatim kako je ono osnovano i koje si je svrhe postavilo, najbolje je opisao profesor Spiro Brusina, prvi pobornik osnivanja i glavni utemeljitelj
društva
Naime, nakon poziva na osnutak prirodoslovnog društva koji je u izvještaju senjske gimnazije uputio 1865. Brusina o tome piše i na tome radi u više navrata.
Tako je 1868. o tom problemu pisao u zadarskom listu »Il Nazionale«, a 4. travnja 1869. zajedno s prijateljem, pravnikom Gjurom Kontakom sastavio je i nacrt pravila za buduće Jugoslavensko prirodoslovno društvo.
Samo dvadesetak dana potom pisao je o tome i Charlesu R. Darwinu, moleći ga da mu pošalje svoju sliku jer je bio odlučio diplome članova budućega društva ukrasiti likovima Linnea, Cuviera, Boškovića i Darwina.
Kao što je poznato, već nakon desetak dana Darwin mu je odgovorio poželjevši uspjeh novome društvu...
....