Opredjeljenje da se napiše djelo o prirodnoj baštini jednog kraja koje bi na što obuhvatniji način prikazalo glavne aspekte i oblike žive i nežive prirode, svu mnogolikost i bogatstvo živih bića te njihovih životnih obitavališta, temeljeno je, prije svega, na uvjerenju i želji da se zabilježe i sačuvaju barem neka saznanja o prirodnoj baštini Podravine, bez obzira koliko sam svjestan ograničenosti našeg znanja i mogućnosti jednog čovjeka.
Proširivajući i na ovom području granice saznanja jednako sam svjestan i opsega našeg neznanja koje rađa novim upitnostima ali i daljnjom motivacijom.
Polazeći od stručno-znanstvenih pretpostavki želja mi je prikazati javnosti makar djelić velike raznorodnosti živog svijeta i njegovih asocijacija na prostoru koprivničko-đurđevačke Podravine s dijelovima Bilogore i Kalnika.
Posebno sam želio istaći raznolikosti i ekološke vrijednosti podravskog pejzaža te zaštitu našeg prirodnog bogatstva, otkrivajući i doživljavajući posvuda njegovu izvornu ljepotu i privlačnost, uvijek nastojeći naglasiti i upozoriti na podravske prirodoznanstveneposebnosti i znamenitosti te tendenciju kako bi se one štitile i čuvale.
Podsjećam čitateljstvo na općepoznatu pojavu da su priroda i ljudi Podravine našli svoj umjetnički i autentičan trajni izraz i svjedočenje u djelima mnogih podravskih likovnih umjetnika, naročito Ivana Generalića, Ivana Večenaja, Mije Kovačića te Ivana Lackovića.
Posebno je mjesto i jedinstvenu umjetničku transpoziciju našla priroda Podravine u izvornoj kajkavskoj, napose peteranečkoj poeziji Frana Galovića, odnosno u njegovoj zbirci ˝Z mojih bregov˝, koju i u ovoj knjizi nisam mogao zaobići.
Tlo i živi svijet na njemu, uz ostale prirodne činitelje, prirodni je okvir u kojem živi i čovjek.
Bez te zdrave i uravnotežene prirodne osnovice, nema ni njemu života, nemarnu nikakve uspješne djelatnosti, a niti osobne sreće i zadovoljstva.
.....