Banner
Point d.o.o.

RKUD ˝Sloboda˝ u Varaždinu : 1905.-1955.

E-građa, knjige Vrsta gradje
Naslov
RKUD ˝Sloboda˝ u Varaždinu : 1905.-1955. / redakcioni odbor Boška Frntić, Gabrijel Santo, Vilko Ivanuša, Franjo, Petković, Gustav Bombek, Antun Cvetković, Zdravko Lovrec, Ignac Žitnjak. -
Impresum
Varaždin : [s.n.], 1955. -
Materijalni opis
122 str., [9] listova s tablama ; 22 cm
Digitalizirana knjiga - Izvornik u Gradskoj knjižnici i čitaonici ˝Metel Ožegović˝ u Varaždinu.

Uvod

Radničko kulturno-umjetničko društvo „Sloboda˝ u, Varaždinu slavi ove godine pedesetgodišnjicu svoga postojanja.
To je za naše prilike i za klasni radnički pokret ,kod nas, rijedak jubilej, jer je to ujedno jubilej klasnog radničkog pokreta u Varaždinu, čiji je „Sloboda˝ bila sastavni dio.
Ona je ,kao što ćemo i vidjeti, nastala iz njega, da postane i ostade njegovim žarištem, i onda, kada su svi oblici njegova rada, legalni i poluiegalni, bili dulje ili kraće vrijeme onemogućeni po tadašnjim vlastodržcima.
Povijest klasnog radničkog pokreta u našoj zemlji nije još danas do kraja istražena i napisana.
Ona to iz objektivnih razloga nije mogla ni biti.
To još više važi za klasni radnički pokret u Varaždinu, koji očekuje još svoga historičara.
Njegov posao nipošto ne će biti jednostavan i lagan već i zato, što u tom pogledu manjka najosniovnija dokumentacija, nestala ili uništena u toku minula dva svjetska rata.
I Kod pisanja ovog prikaza služili smo se oskudnim jednostranim i neobjektivnim bilješkama novina koje su izlazile u Varaždinu od 1867. ido 1941. godine ; djelomično pribilježenim i minimalno objavljenim sjećanjima pok. Lavoslava Kovačića, jednoga od istaknutih funkcionera klasnog radničkog pokreta prije prvog svjetskog rata u Varaždinu (ova sjećanja koristio je Vitomir Korač u svojoj „Povijesti radničkog pokreta u Hrvatskoj i Slavoniji˝) ; služimo se i podacima o djelovanju „Slobode˝ od 1905. do 1935. godine, koji su kroničarski izneseni 1935. godine u prigodnoj „Spomenici˝ po pok. Stjepanu Pongračiću, njenog tadašnjeg predsjednika, prilikom proslave tridesetgodišnjice postojanja.
Radničko kulturno-prosvjetnog društva „Slobode˝, konačno služili smo se preostalim zapisnicima „Slobode˝ kao i sjećanjima njenih članova.
No svi su ti podaci ili veoma oskudni ili katkada jednostrani, ili čak 1 jedno i drugo, pisani iz raznih subjektivnih aspekata, pa su prema tome ponekad i prilično nepouzdani.
Poznato je, u čijim su rukama bile tadašnje novine i čijim su interesima služile, a pri tome je potrebno uvijek uzeti u obzir i tadašnju icenzuru.
Zatim je potrebno računati s, pregrupacijom na desnicu i ljevicu u klasnom radničkom ipokretu od 1917. godine dalje, a time ujedno sa činjenicom, da su Vitomir Korač, Lavoslav Kovačić i Stjepan Pongračić bili opredijeljeni desno, a ne lijevo, što se odrazuje i u njihovom pisanju o klasnom radničkom pokretu.
Od navedene trojice sačuvao je najveću objektivnost u tom pogledu pok. Lavoslav Kovačić, koji se nakon pregrupiranja nn desnicu i ljevicu zamalo povukao iz klasnog radničkog pokreta, za koji je ipak, u bitnosti, sačuvao simpatije, pa valjda i zbog toga veću dozu objektivnosti od ostalih s desnice.
Stoga su njegova sjećanja dragocjenija od ostalih, pa je velika šteeta, što su njegovi mnogobrojni ,i neobjavljeni zapisi propali za ovoga rata i okupacije naše zemlje.
Ono što bi za povijest klasnog radničkog pokreta u posljednjih pedeset godina u Varaždinu, a osobito za historijat Radničkog kulturno - umjetničkog društva „Slobode˝ u Varaždinu bilo najdragocjenije, to je za ovoga rata i za okupacije naše zemlje posve propalo.
To je arhiv radničkog kulturno - umjetničkog društva „Slobode˝ u Varaždinu.
Nestali su i propali svi dokumenti, koji se izravno ili neizravno odnose na klasni radnički pokret u Varaždinu i na njegove najistaknutije predstavnike.
Makar su pojedini od tih dokumenata i zavedeni u (tadašnje registre, njih među arhivalijama ipak nema.
Nečije oprezno ruke na vrijeme su se pobrinule, da ih nestane odanle.
S mnogo se vjerojatnosti može pretpojstaviti, da su neki od tih dokumenata’nestali još 1918. godine, propašću bivše Austro-Ugarske, zatim u novostvorenoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca za vrijeme zloglasne Obznane, kasnije u Kraljevini Jugoslaviji za monarhofašističke šestojanuarske diktature, naposljetku uoči Drugog svjetskog Rata 1941. godine, a definitivno je propalo i bilo uništeno za vrijeme okupacije naše zemlje.
Klasni radnički pokret u našoj zemlj

Tekstualno pretraživanje
Inv.br
Info
Signatura
Zbirka
X173
On-line
061 RKUD.S
Varaždin
Point d.o.o. - Vidovečka 56b, VARAŽDIN - Tel: 042/206 306