PREDGOVOR
Naša se folklorna glazba razvijala vjekovima i zadržala se sve do danas.
Prvi su zapisi s našega kajkavskog područja tiskom objavljeni 1701. godine u kantualu »Cithara octochorda«, a u Varaždinu je pronađena i nešto mlađa rukopisna zbirka crkvenih i svjetovnih pjesama sa zapisima melodija u koralnoj notaciji.
Dvadesetak je narodnih svjetovnih pjesama na hrvatskom jeziku u njoj važan dokumenat o melografiji iz druge polovine XVIII stoljeća.
Velik su broj vrlo starih popijevaka zapisali u neposrednoj okolici Varaždina (Biškupec, Kućan, Jalžabet, Petrijanec i drugdje) vrijedni me-lografi Franjo Kuhač i, napose, dr Vinko Žganec.
Ova je zbirka dio tog velikog broja zapisa, a sadrži narodne popijevke iz Varaždina i njegove okolice, borbeno-revolucionarne pjesme, dječje glazbeno stvaralaštvo, pjesme zaslužnih Varaždinaca i pjesme s varaždinskom tematikom, odnosno kompozicije skladane u povodu proslave 800. obljetnice grada Varaždina.
Narodne su popijevke prema sadržaju poredane sljedećim redom: pjesme o kmetstvu, o radu i radnicima, pjesme o vojnoj dužnosti, vjenčanju, lirske i ljubavne pjesme i pjesme za dobro raspoloženje (vinske, plesne i instrumentalne).
U izboru su dječjeg glazbenog stvaralaštva zastupljeni najuspjeliji učenički radovi osnovnih škola koji su s uspjehom izvedeni na »Festivalu dječje kajkavske popevke« u Zlataru.
Zbirka sadrži i borbeno-revolucionarne pjesme šireg područja, radničke revolucionarne pjesme pjevane prilikom štrajka »Tivarovih« radnika 1936. godine te borbene pjesme koje često izvode kulturno-umjetnička društva iz Varaždina.