Banner
Biskupijska knjižnica Varaždin

Naše Nebo : Crtice iz astronomije

E-građa, knjige Vrsta gradje
Naslov
Naše Nebo : Crtice iz astronomije / Dr. Oton Kučera. -
Izdanje
Drugo prerađeno i popunjeno izdanje. -
Impressum
Zagreb : Hrvatsko prirodoslovno društvo, 1921. -
Materijalni opis
1. svezak 166 str : ilustr ; 24 cm + karta
Jezik
Hrvatski
Napomena
Sa 101 slikom u tekstu i jednom kartom zvjezdanoga neba.
Digitalizirana knjiga - Izvornik u knjižnici ˝POINT d.o.o.˝ u Varaždinu.

Ljudi su od svojih početaka iz čiste nužde održanja uočavali bitne činjenice o svijetu oko sebe i njegovim promjenama. Primijetili su da je svijet na kojem žive, u odnosu na njih strahovito velik - vjerojatno beskonačan; da se iznad zemlje prostire veliki svod oblika polukugle - nebo po kojem putuje sjajni, zasljepljujući disk - Sunce, koje daje svjetlost i toplinu; da se periodički izmjenjuju osvijetljena (dan) i tamna razdoblja (noć), a zatim i vremenski duža, toplija i hladnija razdoblja (godišnja doba); na vedrom noćnom nebu uočili su pojave Mjeseca i zvijezda. Shvatili su da tim svijetom vladaju nepojmljivo snažne sile (oluje, hladnoća, vulkani, poplave, suše ...), koje s lakoćom mogu uništiti ljude. Ljudi su identificirali te sile s dobrim ili zlim duhovima (bogovima, odn. demonima) te ih pokušavali odobrovoljiti različitim ritualima u njihovu čast - od njih su se razvile religije. S vremenom su pojedinci (vračevi, svećenici) sve više sustavno promatrali i pokušavali shvatiti i objasniti pojave ovog svijeta, od čega se razvila filozofija i znanost.

Pojavom teleskopa odagnali su se mnogi strahovi prema ˝misterioznim pojavama˝ na nebeskom svodu. Stoljećima, pa čak i tisućljećima ljudi su im pripisivali nadnaravne moći, određenim postavama zvijezda davali božanska imena, smatrali da ih besmrtni bogovi promatraju s dalekih nebeskih visina i da im o njihovoj volji ovise životi. Prinosili su im žrtve, kako bih udobrovoljili, i mnogima je smisao života bila udovoljiti božanskim zahtjevima. Ipak, godine su prolazile bez odgovora. Što se točno tamo gore zbiva?

Teleskop je mnogima ˝otvorio oči˝, potaknuo ih na novo shvaćanje svijeta. Predivan Beskraj, iako prepun zanimljivih i do danas nerazjašnjenih fenomena, prestao je biti izvor straha i tjeskobe. Postao je predmet izučavanja, divljenja, mamljenja ushita. Danas je moguće iz vlastitog dvorišta (s odgovarajućom ˝opremom˝) uočiti, što je prije nekoliko desetljeća bilo nezamislivo, udaljene objekte ili pojave (a time ujedno gledati i u prošlost (zbog konačnosti brzine svjetlosti), zanimljivo, zar ne?). Naravno, na tome treba zahvaliti ˝čudu˝ današnjice - ˝modernom˝ amaterskom teleskopu.

Svemir je ispunjen bogatim sadržajima. Između milijuna galaksija naša je Galaksija – Kumovska slama ili Mliječni put, sasvim obična spiralna galaksija. U njoj sja isto tako obična, i u svemirskim okvirima neugledna zvijezda – naše Sunce. Oko Sunca kruže planeti, njegovi prirodni pratioci, a na jednom od tih planeta postoji život. Upoznati ćemo Sunčev sustav, tj. područje svemira u kojem skupina svemirskih tijela obilazi oko Sunca. Najveći Sunčevi pratioci su planeti. Upoznat ćemo svaki planet pojedinačno kao i njihove prirodne pratioce – satelite. Isto tako upoznat ćemo i druge članove Sunčeva sustava: asteroide, meteore, komete. Upoznat ćemo i neke pojave vezane uz članove Sunčeva sustava: pomrčine i okultacije, mijene ili faze, plimna djelovanja, polarnu svjetlost. Spomenut ćemo i planetske sustave drugih zvijezda. Na kraju ćemo promatrati planet Jupiter i Saturn, te njihove satelite.Sunčev sustav nastao je zajedno sa Suncem, a kako je nastao jedno je od najzagonetnijih pitanja.

Svaki put kad za vedre noći pogled podignemo prema nebu, gotovo sve, manje ili više svijetle točkice koje vidimo, jesu zvijezde. Od davnih vremena one su privlačile pogled ljudi, fascinirale ih i navodile na razmišljanje. Plijenile su pažnju svojom postojanošću te stoga smatrane nedostižnom i neshvatljivom božanskom sferom.


Razvojem znanosti, pa tako i astronomije, ljudi su sustavnim promatranjem naučili mnogo o prividnom kretanju nebeskog svoda sa zvijezdama. Primjećujući njihov stalni, nepromjenjivi raspored, svrstali su ih u zviježđa. Time su olakšali snalaženje u tom zvjezdanom gradu, tijekom čitave godine. Uglavnom su zviježđa dobila nazive životinjskih likova ili likova iz priča i mitova, a zadržala su se sve do današnjih vremena.

Mliječna Staze je skup od više stotina milijardi zvijezda među kojima je i naša

Osobe
Autor teksta
Ključne riječi
Tekstualno Pretraživanje
Inv.br.
Info
Signatura
X19
U čitaonici!
52 KUČER naš
Point d.o.o. - Vidovečka 56b, VARAŽDIN - Tel: 042/206 306