Jagić je u zborniku stavljen pod mikroskop s raznih strana, osvijetljen njegov filološki i književnopovijesni rad te istraživanja o njegovu praćenju književnosti i teoriji prevođenja.
Mi u Hrvatskoj za Jagića znamo, ali ga, zapravo ne znamo iz razloga da veći dio života živio u inostranstvu.
Jagić se 1860. godine zalagao da se i službeno hrvatski jezik imenuje hrvatskim imenom, dok se politička oporba u Saboru, uz pomoć državnih vlasti, protivila narodnom imenu za hrvatski jezik.