U ovome tekstu istražuju se opće odrednice najznačajnijeg glazbenoteorijskog spisa splitskog polihistora dr. Julija Bajamontija. Riječ je o Glazbenom rječniku s otprilike tristotinjak pojmova koje Bajamonti tumači kompilirajući misli o glazbi što su ih u svojim djelima izrazili glasoviti glazbeni teoretičari od razdoblja antike do zadnje četvrtine 18. st. Studija donosi popis povijesnih i glazbeno-teorijskih izvora koje susrećemo u predstavljenom spisu te razrađuje refleksije Bajamontijevih glazbenoteorijskih spoznaja na njegovu skladateljsku praksu.
Krajem 19. stoljeća započeta su speleološka istraživanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u kojima su otkrivene svjetski poznata
paleonotološka i arheološka nalazišta, špilje Vindija i Velika (Mačkova) špilja.
Tijekom 2006. i 2007. godine istraživači Hrvatskog biospeleološkog društva proveli su intenzivna speleološka istraživanja Ravne gore.
U radu su prikazani rezultati ovih istraživanja kojima su detaljno utvrđene značajke speleoloških objekata Ravne gore.
Konzervatorsko-restauratorska istraživanja i radovi na baroknoj propovjedaonici remetinečke, nekoć franjevačke crkve omogućili su detaljni uvid u stanje očuvanosti i prepoznavanje uzroka oštećenja, ali i stjecanje novih spoznaja o upotrijebljenim tehnikama pavlinskih drvorezbara i kipara.
Ovim su tekstom prezentirana sva konzervatorsko-restauratorska istraživanja i opis radova na obnovi propovjedaonice s početka 18. st. oštećene najviše tzv. ˝obnoviteljskim˝ intervencijama krajem 19. i sredinom 20. st. Tada je ova monokromna, ali bogato kićena propovjedaonica pavlinske provenijencije u cijelosti bila preslikana, a mnogi su izvorni, drveni ukrasi zamijenjeni gipsanim formama.
Dat je i opis zatečenog stanja sa svim interpolacijama, ne-autorskim dodacima i kontaminacijama te opisom izvornika, a propovjedaonica je valorizirana u novo/starom svjetlu izvornoga stanja.
Opravdana je etika primijenjenih konzervatorsko-restauratorskih intervencija i metoda koje su vratile objektu nepatvoreni sjaj originala.
Opisana istraživanja i obnova sama afirmiraju propovjedaonicu kao rijedak i vrlo vrijedan barokni artefakt sjeverozapadne Hrvatske.
U radu se daje pregled historiografskih radova o gradu Varaždinu kao prilog za Bibliographiu Warasdiensis.
Pregled obuhvaća monografije, zbornike radova, diplomske, magistarske i doktorske radove, priloge iz periodičkih publikacija i zbornika radova, objavljene izvore iz povijesti grada, te popis novinskih publikacija objavljenih u Varaždinu poslije 1848. godine.