Koncentracije metala u arheološkim kostima i životne navike starohrvatske populacije : doktorska disertacija

Fakulteti, doktorske disertacije
Naslov
Koncentracije metala u arheološkim kostima i životne navike starohrvatske populacije : doktorska disertacija / Angela Stipišić ; [mentor Davorka Sutlović]. -
Impressum
Split : A. Stipišić, 2011. -
Materijalni opis
141 list : ilustr. u bojama ; 30 cm + 1 optički disk. -
Napomena
Na vrhu nasl. str.: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet.
Bibliografija: listovi 130-137. Summary: The concentration of metals in archaeological bones and life habitants of archaeological people.

SAŽETAK

Čovjek je oduvijek okružen metalima.
Međutim, unos i raspodjela metala tijekom povijesti se mijenjao.
U radu su analizirani uzorci osteoloških ostataka iz razdoblja 9. st.
na sadržaj metala otkrivenih na lokaciji Ostrovice (bribirska županija) i Naklice (kliška županija).
Uspoređeni su sa skupinom recentnih kostiju.
Određen je sadržaj toksičnih metala (Pb, Cd i Hg) i arheološki važnih metala (Ca, Sr, Zn, Cu, Fe i Mn) primjenom instrumentalne metode atomske apsorpcijske spektrometrije (AAS).
Točnost i preciznost metode potvrđena je analizom standardnog referentnog materijala.
Rad je doprinos dosadašnjim spoznajama o životu i načinu prehrane starohrvatske populacije koja je živjela na području kliških i birbirskih krajeva u srednjem vijeku.
Razvoj civilizacije i industrijalizacije (21. st.) pridonijeli su povećanju količine toksičnih metala u biosferi u odnosu na razdoblje starog vijeka (9. st.).
Utvrđeno je da je arheološka populacija bila manje izložena olovu (median 0,61 mg/kg) naspram današnjeg čovjeka (median 4,42 mg/kg).
Različiti životni uvjeti i drugačija prehrana ˝suvremenog˝ od srednjevjekovnog čovjeka uvjetovali su drugačiju raspodjelu metala.
U radu je određen povećani omjer Sr/Ca (1,23 x 10-) koji ukazuje da je u prehrani uglavnom zastupljena
hrana biljnog podrijetla, dok je omjer Zn/Ca izrazito nizak (0,19 x 10- ) zbog premalog unosa hrane životinjskog podrijetla.
Utvrđena je statistički značajna različita raspodjela metala između spolova.
Muškarci su jeli više hrane životinjskog podrijetla (viši cink), dok su žene jele više hrane biljnog podrijetla (viši stroncij).
Kod muškaraca ne postoje razlike u raspodjeli metala prema životnoj dobi, dok su kod žena prisutne razlike nastale kao posljedica metaboličkih procesa (žene u dobi 26-39 godina imaju više vrijednosti stroncija).
Između arheoloških lokacija također je dokazana statistički značajna razlika kako kod odraslih, tako i kod djece.
Utvrđeno je u arheološkim kostima djece za skupinu Naklice izrazito nizak cink (36,06 mg/kg), što ukazuje na vrlo slab unos hrane životinjskog podrijetla.

Osobe
Autor teksta
Inv.br.
Info
Signatura
X1037
U čitaonici!
D 2011 STI
Point d.o.o. - Vidovečka 56b, VARAŽDIN - Tel: 042/206 306