PREDGOVOR.
Od svega bilinstva, koje se nalazi na površini zemlje, uzbudjuje raznovrstno šumsko grmlje i drveće osobitu pozornost čovjeka ne samo radi svoje raznoličnosti, gorostasnog uzrasta i ljepote, već i radi koristi, koju od njega dobiva.
To se je i svestrano uvidjelo i za to pobrinulo, da se na korist pučanstva i radi ublaženja klime goji i potomstvu uzdrži.
Ta divna raznoličnost pobudi i u meni volju i ljubav, da opišem šumsko grmlje i drveće, koje mi se je za moga mnogogodišnjega službenoga putovanja i po briegovih i po nizinah naše ubave domovine tako rekući samo oku i ruci namitalo.
Nu pri tom nisam mogao mimoići i nekoje izvan šume rastuće grmlje i drveće, koje su prijatelji prirode iz tudjine u naše predjele prenesli i udomili, pa pošto su se nekoje od ovih vrsti pokazale izvrstnimi za tehničku porabu, a nekoje u perivojih i šetalištih veoma omiljele, mislio sam, da ne ću pogriešiti, ako i te tudjinke sdružim s domaćimi i opišem.
Nu medju svimi timi bogatimi vrstmi pobudi u meni najveću pozornost ono mnogovrstno hrašće, koga do sad nigdje ne vidjeh da raste osim u šumah naše domovine.
Ovo sam godine 1866. počeo sakupljati po šumah bivše c. k. vojne varaždinsko-križevačke krajiške pukovnije, da najprije sastavim sbirku lišća, cvieća i ploda, što mi za rukom i podje.
Odmah uvidjeh, da u hrašću kod svakog roda postoji mnogo varieteta, koje bi trebalo i botaničkim imenom označiti, pošto su ih mnogi, pa i sami seljaci, koji se po lugovih dan i noć bave, razlučivali i ime im dali.