The impact of exercise on the physiological alterations of SCUBA diving : investigations beyond venous gas bubbles : doctoral dissertation

Fakulteti, doktorske disertacije
Naslov
The impact of exercise on the physiological alterations of SCUBA diving : investigations beyond venous gas bubbles : doctoral dissertation / Dennis Madden ; [mentor Željko Dujić]. -
Impressum
Split : D. Madden, 2014. -
Materijalni opis
44, [31] str. : ilustr., graf. prikazi ; 30 cm + 1 optički disk. -
Jezik
eng, hrv
Napomena
Na vrhu nasl. str.: University of Split School of Medicine.
Bibliografija: listovi 36-43. - Summary in Croatian.

Summary in Croatian
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost tjelovježbe i SCUBA ronjenja.
Ispitan je utjecaj na mnoge parametre pored venske plinske embolije (venous gas emboli, VGE), koji je tradicionalno služio kao marker dekompresijskog stresa, no sam je nedovoljan indikator procjene rizika od dekompresij ske bolesti.
U ovom istraživanju provedena su četiri eksperimenta, tri s tjelovježbom prije i jedan poslije ronjenja.
Za procjenu dekompresijskog stresa, uz VGE, određeni su arterijalizacija mjehurića, promjene broja cirkulirajućih mikročestica, prisutnost različitih podtipova mikročestica povezanih s upalnom reakcijom, broj i aktivacija trombocita i endotelna funkcija.
Neki autori su smatrali tjelovježbu prije zarona nekom vrstom protektivnog prekondicioniranja, no takvo mišljenje je prvenstveno utemeljeno na analizi VGE.
Ove studije ukazuju na smanjenje broja mikročestica i njihovu aktivaciju te interakciju trombocita i neutrofila, što se povezuje sa zaštitnim učincima na mišjem modelu, dajući nove informacije o
mehanizmima, uz samo određivanja VGE.
Ovi utjecaji su bili prisutni i kod aerobnog trčanja i kod anaerobne vožnje bicikla, no bili su izraženiji poslije trčanja.
Tjelovježba poslije ronjenja dovela je do povećanja učestalosti arterijalizacije u odnosu na stanje u mirovanju.
Arterijalizacija tjekom tjelovježbe se mogla spriječiti sa udisanjem 100% O 2, a arterijalizacija koja je bila prisutna tijekom udisanja atmosferskog zraka nestala je odmah nakon prekida tjelovježbe.
Ovo ujedno može ukazati i na mehanizme koji su odgovorni za pozitivan ishod povezan sa udisanjem O2 kao prve pomoći u terapiji dekompresij ske bolesti.
Kod nekih pojedinaca, plivanje na površini i nošenje opreme nakon ronjenja može predstavljati dovoljno intezivnu tjelovježbu kojom će se dosegnuti prag za arterijalizaciju.
Ova studija je pokazala da tjelovježba poslije ronjenja može izazvati arterijalizaciju, što je povezano s povećanjem relativnog rizika za razvoj dekompresijske bolesti.
Tjelovježba dva sata prije ronjenja ne utječe značajno na broj VGE, ali smanjuje broj mikročestica i pojedinih indikatora upalnog procesa koji su povezani s dekompresijskom bolešću kod miševa.
Mikročestice su također povezane sa patogenezom nekih bolesti.
Neki od ovih rezultata mogu biti već sada od koristi; oni u vezi s tjelovježbom poslije ronjenja.
Drugi nalazi pak mogu pridonijeti otkrivanju i točnom razumijevanju patogeneze dekompresijske bolesti kao i mehanizama kojima je možemo spriječiti.

Osobe
Autor teksta
Inv.br.
Info
Signatura
X1414
U čitaonici!
D 2014 MAD
Point d.o.o. - Vidovečka 56b, VARAŽDIN - Tel: 042/206 306