Banner
Point d.o.o.

Kockar

Tekstualna građa, tiskana Vrsta gradje
1447
Naslov
Kockar / Fjodor M. Dostojevski ; Prijevod: Zlatko Crnković. -
Impresum
Zagreb : Europapress holding, 2008. -
Materijalni opis
143 str. ; 20 cm. -
ISBN
978-953-300-080-0

Obimom malen, ovaj roman u strukturi cjelokupnog stvaralaštva F.M. Dostojevskog zauzima sasvim izuzetno mjesto. To je briljanatna improvizacije izdiktirana u stenogram za samo 27 dana, ali improvizacije koja je u autoru sazrijevala pune tri godine. Još 1863., kao što Dostojevski piše u jednom pismu iz Rima, on je ˝na papirićima˝ sklopio plan za roman o ˝paklu kockarnice˝. Podsticaj za tu temu je ovoga puta Dostojevski našao u tekućem trenutku stvarnosti. Te godine, u časopisima se vodila velika polemika oko pitanja načina života Rusa u inostranstvu i formiranja tipa ˝inostranog Rusa˝. Prvobitna namjera Dostojevskog bila je da pokaže taj tip, njegov ambijent i ponašanje, cio taj mali potpuno zasebni svijet, koji u tuđim prostorima teško napušta svoje navike i lako se podaje novim uživanjima, sve hoće da isproba i u svemu da se okuša.
Roman ˝Kockar˝ ne predstavlja tematski fabularno jedinstvenu cjelinu. On ima tri glavne teme: temu kockarske strasti, temu Rusa u inostranstvu i temu nekoliko ljubavnih odnosa. Događaji su ispričani hronološki, a poneki teku paralelno u isto vrijeme. Vrijeme događanja je, kao i u mnogim romanima Dostojevskog, veoma zbijeno, kratko, jedva nekoliko nedjelja. Teka na kraju romana, u poslednjoj, XVII glavi, autor daje nagovještaj izvjesnog proširenja vremenskog kruga (na godinu i 8 mjeseci poslije ispričanog događaja), da bi ga na kraju sasvim otvorio i ostavio da teče u nedogled.
Roman nosi naslov kojim se obilježava njegov junak Aleksej Ivanovič. On se u osnovi, međutim, teško može uzeti kao glavni junak romana. Pravo naslovnog junaka on stiče na osnovu onoga što je u podnaslovu naznačeno i u cijelom pripovjednom toka označeno. To su ˝bilješke mladog čovjeka˝. U osnovi, ovaj roman ima formu ispovjesti Alekseja Ivanoviča implikacije njegovog viđenja događaja o kojima priča, njegovog ličnog suda o svim pitanjima koja roman pokreće. Ta forma uslovljava sve ostale junake viđenjem onog junaka koji pripovjeda o njima i o sebi. O svim ostalim junacina mi saznajemo onoliko koliko nam se o njima kaže i upoznajemo ih onako kako nam ih on predstavlja.
Fabula se ovdje razvija sa izvjesnom zadrškom i neočekivanim obrtajima. Svaka od sedamnaest glava romana imau centru drugi doživljaj zapisivača. Otud se u njegovoj kompozciji može primjetiti izvjesna razbijenost pripovjedanja, koja, međutim, djeluje sasvim pirodno, jer je rezultat osnovne forme pripovjedanja. Same te bilješke imaju najmanje dvoplansku strukturu.

Ključne riječi
Inv.br
Info
Signatura
Odjel
B1106
U čitaonici!
882 DOSTO koc
IVA
Point d.o.o. - Vidovečka 56b, VARAŽDIN - Tel: 042/206 306