Tranzistorski prijemnici

Tekstualna građa, tiskana
Naslov
Tranzistorski prijemnici / Mr. Branislav Đurić, dipl. inž.. -
Izdanje
VI izmenjeno i dopunjeno izdanje. -
Impressum
Beograd : Tehnička knjiga, 1984. -
Materijalni opis
302 str. : ilustr. sheme tablice ; 22 cm + tabla shema uređaja. -

PREDGOVOR
Sva dosadašnja izdanja knjige »Tranzistorski prijemnici« imala su osnovni zadatak da što bliže upoznaju čitaoca sa principom rada, konstrukcijom i rešenjima tranzistorskih prijemnika.
Svakako da je u prvom izdanju dosta često pominjana sličnost i razlika tranzistor skih i cevnih prijemnika.
To je bilo sa gledišta razvoja elektronike u davno prošlom vremenu, još 1962. godine, svega nešto više od 10 godina od pronalaska tranzistorskog elementa.
Tada su, pa i znatno kasnije, u tranzistorskim prijemnicima dominirali diskretni tranzistorski elementi, pošto je iz više razloga u početku praktično vršena tranzistorizacija prijemnika.
Međutim, danas se razvoj mikroelektronike nalazi u već poodmakloj fazi, tako da se proizvođači bore da iz kategorije 3x10 micr pređu na 1,5x10—6 umicr, pa čak i ispod 10—6 umicr finoće strukture elektronskih kola.
Ta tehnološka dostignuća, koja se već nalaze na granici molekularne strukture materijala podloge, omogućuju da se na podlogu postavljaju drugi materijali.
Oni se fotoelektričnim putem oblikuju, sačinjavaju integrisane šeme elektronskih kola.
Tako postignut vrlo visoki stepen integracije elemenata na elektronskom čipu omogućuju realizaciju kola od oko trideset hiljada tranzistorskih funkcija na površini nešto većoj od pola kvadratnog centimetra.
Normalno je očekivati da se tako izuzetni rezultati u tehnološkom razvoju proizvodnje poluvrovodničkih integrisanih kola primene i u proizvodnji »elemenata« za radio-prijemnike najrazličitijih vrsta.
To je našlo odraza ne samo u smanjenju dimenzija i potrošnji prijemnika već i u ealizaciji velikog spektra rešenja i mogućnosti, koje nisu često ni vezane za osnovnu ulogu prijemnika, već više služe određenoj atraktivnosti, komoditetu korisnika ili nekoj drugoj praktičnoj funkciji.
Treba takođe napomenuti da su kod prijemnika više klase sve češće u primeni i mikroprocesorski elementi, koji se koriste za upravljanje pojedinim funkcijama prijemnika ili drugih pomoćnih kola.
Iz navedenih razloga cilj nam je da se u ovom, šestom izdanju više upoznamo sa osnovnim elementima najnovije generacije prijemnika sa integrisanim kolima, koji se danas, možemo reći, skoro isključivo nalaze u proizvodnji.
Autor

Inv.br.
Info
Signatura
S518
U čitaonici!
621.39 ĐURIĆ tra
Point d.o.o. - Vidovečka 56b, VARAŽDIN - Tel: 042/206 306